Što nam donosi novi Zakon o radu?
U petak stupaju na snagu odredbe izmijenjenog Zakona o radu koje najveću promjenu donose upravo u režimu zapošljavanja na određeno
Prvi ugovor na određeno više ne mora sadržavati razdoblje na koje se zaključuje već razloge zbog kojih se radnik zapošljava na određeno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Možemo očekivati da će nakon takvog zakonskog rješenja rad na određeno postati pravilo za sve, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato što se tako može izbjeći isplata otpremnine.
Radnici na određeno imaju pravo na otpremninu samo ako im poslodavac otkaže ugovor na određeno vrijeme prije isteka roka na koji je zaključen, a može ga otkazati samo ako je u tom ugovoru predviđena mogućnost otkazivanja. To znači da rad na određeno vrijeme, koliko god dugo radnik radio kod istog poslodavca, završava bez isplate otpremnine.
Velik je to dobitak za poslodavce, koji su kritizirali posljednje zakonske promjene kao nedovoljne. A poslodavci su njima dobili mogućnost da svoje radnike ustupaju povezanim poduzećima kod kuće ili u inozemstvu, nemaju više obavezu izrađivati program zbrinjavanja tehnološkog viška pa od trenutka najave do otkaza višku radnika ne mora proći više od 38 dana. Osam dana treba im za savjetovanje s radničkim vijećem, a 30 za zeleno svjetlo Zavoda za zapošljavanje. Radnicima je pak dano pravo na štrajk već nakon prvog dana kašnjenja plaće i rok od pet godina u kojemu mogu sudski potraživati materijalna prava.
In-Portal
Patrik Macek/PIXSELL
Objavljeno: 06.08.2014