Projektom se uz ostalo želi, kroz zagovaranje u javnosti, utjecati na poštivanje zakonske obveze HRT-a i pokrenuti javnu raspravu za zakonsku regulativu etapa prilagodbe televizijskih i filmskih sadržaja za ove dvije skupine

 

U okviru provedbe projekta "Kad slijepi i gluhi rade zajedno onda svi razumiju“, financiranog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, predstavnici pet partnerskih udruga iz Republike Hrvatske i suradnici na projektu sastali su se na trećem organizacijskom sastanku i radionici u sjedištu Udruge slijepih Zagreb.

Projekt za cilj ima doprinijeti povećanju kvalitete življenja kroz bolju implementaciju zakonskih propisa u području prilagodbe televizijskog programa za ove dvije skupine osoba s osjetilnim invaliditetom. Zagovaranje ovog prava kroz ovaj projekt provode Udruga slijepih Zagreb, koordinatorica projekta, te partneri Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Udruga slijepih Istarske županije - Pula, Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije i Udruga slijepih Međimurske županije.

Provedbom aktivnosti projekta želi se prikazati postojeće stanje prilagođenosti televizijskog programa i pokazati adekvatnu prilagođenost TV sadržaja. Nadalje, projektom se želi, kroz zagovaranje u javnosti, utjecati na poštivanje zakonske obveze HRT-a i pokrenuti javnu raspravu za zakonsku regulativu etapa prilagodbe televizijskih i filmskih sadržaja za ove dvije skupine u RH. Značajan dio aktivnosti projekta odnosi se na prijenos i dobivanje novih znanja i vještina kojima bi se udruge ojačale za zagovaranje i zajedničko djelovanje.

Na početku sastanka snimatelj i redatelj Damir Čučić predstavio je radnu verziju spota koji će se koristiti u kampanji projekta. Uz volontere članove iz udruga gluhih i slijepih u spotu, također kao volonterka sudjeluje i ugledna hrvatska glumica Biserka Ipša. Svi nazočni na sastanku spot su pozitivno ocijenili te će uz manje dodatke vezane uz označivanje financijera i provoditelja projekta biti uskoro pripremljena konačna verzija.

Spot će biti promoviran u jesen, u razdoblju između Nacionalnog tjedna gluhih osoba (posljednji tjedan rujna) i Međunarodnog dana bijelog štapa 15. listopada 2014.

U nastavku sastanka, koji je vodio voditelj projekta Goran Denis Tomašković, sudionici su se osvrnuli na dosadašnji dio provedbe projekta i završeno polugodišnje izvješćivanje prema Nacionalnoj zakladi. Nadalje, razrađen je plan aktivnosti za razdoblje do kraja listopada uz dogovor o podjeli poslova vezanih za povećanje vidljivosti projekta. Dogovoreni su rokovi za interno izvješćivanje i završno godišnje izvješćivanje prema financijeru.

Po završetku sastanka održana je treća radionica projekta, namijenjena djelatnicima i članovima udruga, pod nazivom Prilagodba televizijskog programa za slijepe i gluhe osobe – zakonski okvir i praksa. Na radionici je sudjelovalo 12 sudionika.

U prvom dijelu ove trosatne radionice Goran Denis Tomašković iznio je zakonski okvir koji proizlazi od poštivanja temeljnih ljudskih prava svakog pojedinca kao što su pravo na pristup informacijama, sudjelovanje u kulturnom životu i uživanje u umjetnosti. Ova prava proklamirana su u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čija je potpisnica i naša zemlja, te u Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Iako, u Zakonu o HRT-u (NN 137/10, 76/12) u članku 6. piše da "HRT je dužan postupno učiniti dostupnim svoje audiovizualne medijske usluge osobama s oštećenjem sluha i vida“, na našoj javnoj televiziji nije postignuta adekvatna razina prilagođenosti programa za ove dvije skupine našeg društva. Na koji će se način, kako i u kojem razdoblju televizijski program početi prilagođavati nije utvrđeno nikakvim drugim aktom.

Na radionici je prikazano stanje prilagođenosti televizijskog programa u europskim zemljama i SAD-u. Zanimljivo je bilo čuti da osim zemalja kao što su Velika Britanija, Njemačka i Norveška, koje su u razvoju prilagođenosti programa na javnim televizijama postigle zavidnu razinu, u posljednje vrijeme značajne korake u tom području rade i zemlje poput Poljske, Slovačke i Slovenije. Tako je primjerice u Slovačkoj tijekom protekle godine dostignuta razina od 20 posto prilagođenosti tv programa audio deskripcijom (zvučnim opisom scena za slijepe) na javnoj televiziji.

U drugom dijelu radionice način prilagodbe za gluhe i nagluhe osobe iznio je Damir Herega, predstavnik Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije. On je ukratko iznio početke prilagođavanja nekih sadržaja na HTV-u gluhim osobama i trenutno stanje. Kao adekvatnu prilagodbu za sve osobe oštećena sluha iznio je da bi uz tv sadržaj trebao biti prijevod na hrvatski znakovni jezik, dodatni titl te označavanje različitim bojama govornika.

Način na koji se filmski ili tv sadržaj prilagođava za slijepe osobe iznijela je Otilija Sobočan, predstavnica Udruge slijepih Međimurske županije. Ona je ujedno i iznijela svoje iskustvo koje je stekla u udruzi Zamisli gdje je u okviru projekta "Slušam, dakle vidim“ od 2006. sudjelovala u prilagođavanju 12 filmova za slijepe osobe. Adekvatna prilagodba tv sadržaja za slijepe, ukoliko se radi o sadržaju strane produkcije, bila bi potpuna sinkronizacija i audio deskripcija (zvučni opis scena) glasom jednog naratora.

Za sadržaje domaće produkcije dovoljna je samo audio deskripcija. Ova izlaganja bila su pojašnjena i na dobrim primjerima prakse. Sudionici radionice na kraju su pogledali i prokomentirali radnu verziju filma o aktivnostima Udruge slijepih Zagreb koji je svojim glasom, kao volonterka, prilagodila za slijepe spikerica Mirela Matković.

Piše: Goran Denis Tomašković

 

 

 

 

Objavljeno: 16.07.2014