"Opasniji je za majku i skuplji za zdravstveni sustav. Porođaj carskim rezom uključuje ozbiljnu patologiju, minimalno dva liječnika, specijalista anesteziologa, instrumentarku", objašnjava dr. Ratko Matijević, ugledni ginekolog zagrebačke bolnice Sv. Duh

 

Da se liječnik odlučio Jasminu Križančić Pitru poroditi carskim rezom, njezin sin Dominic danas vjerojatno ne bi imao teški invaliditet. Zbog nesavjesnog rada i pogrešaka pri porođaju, ginekolog Predrag Đurić dobio je bezuvjetnu zatvorsku kaznu te se javnost ponovno podsjetila na bolno iskustvo te obitelji kojoj je život promijenila jedna nestručna odluka. Aktualizirao je taj slučaj i pitanje o carskom rezu, porođaju operativnim zahvatom koji se u Hrvatskoj primjenjuje u 19 posto svih trudnoća. Prema toj brojci, hrvatske su bolnice u usporedbi s europskima očito nesklone porođaju carskim rezom.

U Švicarskoj, kažu podaci Svjetske zdravstvene organizacije, carskim rezom završi 33 posto porođaja, u Španjolskoj njih 25, a u Švedskoj i manje nego kod nas – 17 posto. Ti se podaci odnose na bolnice, odnosno porođaje u državnim medicinskim ustanovama te ne uključuju porođaje kod privatnika. A u javnosti se carski rez najčešće povezuje upravo s porođajem u privatnim ordinacijama te naziva porođajem celebrityja. Iz tih se razloga uglavnom smatra da je riječ o lakšem načinu porođaja za koji mnogi nemaju novca. Činjenica je da se radi o zahtjevnoj operaciji s nizom rizika za zdravlje i život rodilje.

"Carski je rez veliki operativni zahvat koji nosi svoje rizike i treba ga raditi onda kada za njega postoji indikacija. Postoje apsolutne indikacije, one kod kojih se mora carski rez napraviti radi spašavanja života majke ili djeteta. Također, postoje relativne indikacije za porođaj carskim rezom poput potencijalnog nerazmjera veličine djeteta i zdjelice ili ako je prezentacija ploda zatkom", objašnjava dr. Ratko Matijević, ugledni ginekolog zagrebačke bolnice Sv. Duh, dodajući da je porođaj carskim rezom opasniji za majku zbog niza rizika, krvarenja, tromboze. Ipak, hoće li se i koji porođaj dovršiti carskim rezom odlučuje liječnik specijalist te se ta odluka potom kontrolira na unutarbolničkim tijelima.

"Svaki liječnik specijalist ima pravo postaviti indikaciju i onda tu indikaciju mora braniti jer mora znati zašto to čini", objašnjava dr. Matijević ističući kako u Hrvatskoj ne postoji opcija carskog reza na zahtjev trudnice kao u nekim zemljama gdje takve odluke redovito izazivaju javnu raspravu i potiču niz etičkih pitanja. Trend porasta porođaja carskim rezom očit je u mnogim zemljama, a posebice u rastućim ekonomijama poput brazilske.

Upravo u Brazilu više od polovice porođaja završava carskim rezom, a u privatnim bolnicama to je gotovo i jedini način porođaja koji se obavlja. Razlog tomu je nova bogatija srednja klasa društva koja si može priuštiti porođaj carskim rezom. Često međutim nisu svjesni rizika i mogućih posljedica birajući samostalno carski rez, ističu stručnjaci.

"Opasniji je za majku i skuplji za zdravstveni sustav. Porođaj carskim rezom uključuje ozbiljnu patologiju, minimalno dva liječnika, specijalista anesteziologa, instrumentarku", objašnjava dr. Matijević. Koliko se zahtjevnim zahvatom smatra carski rez govore i tužni primjeri kada majka nosi mrtvorođenče. I tada se u hrvatskim bolnicama, naime, inzistira na vaginalnom porođaju jer ga se smatra sigurnijim za majku od porođaja carskim rezom.

Izvor: Vecernji.hr

Objavljeno: 03.07.2014