Alarmantno zvuči činjenica da je javni dug u 2013. povećan za 19,5 milijardi kuna, dok je inozemni narastao na 80 milijardi kuna s prethodnih 63,4 milijardi kuna

Hrvatska se sprema na novo zaduženje, unatoč velikom unutarnjem i vanjskom dugu.

Planira se izdati Obveznice krajem svibnja odnosno početkom lipnja, a bit će denominirane u eurima. Hrvatska se posljednji put na međunarodnom tržištu zadužila u studenom prošle godine. Tada su Obveznice izdane u vrijednosti od 1,75 milijardi USD a dospijeće im je 2024. godine. U financijskim krugovima špekulira se kako će novo izdanje Obveznica vrijediti oko 1,5 milijardi eura, dakle kada se preračuna u domaću valutu, zadužit ćemo se za novih 11 milijardi kuna.

Hrvatska je 1992. godine bila zadužena oko 3 milijarde USD, da bi današnje zaduženje iznosilo oko 31 milijarde eura bez uračunatih kamata. U proteklih godinu dana javni dug je povećan za 36 milijardi kuna. Podaci HNB-a pokazuju kako je javni dug u Hrvatskoj krajem 2013.  iznosio 66,8 posto BDP-a, a godinu ranije 55,8 posto BDP-a odnosno 183,3 milijarde kuna.

Alarmantno zvuči činjenica da je javni dug u 2013. povećan za 19,5 milijardi kuna, dok je inozemni narastao na 80 milijardi kuna s prethodnih 63,4 milijardi kuna. Hrvatska je početkom godine ušla u "proceduru prekomjernog deficita“ koji nalaže smanjenje javnog duga na razinu od 60 posto BDP-a i deficit na razini od najviše 3 posto BDP-a.

 Financijski stručnjaci predviđaju kako će deficit proračuna na kraju godine iznositi 6 posto, dok bi javni dug mogao prijeći 80 posto BDP-a. Dodajmo da su inozemna ulaganja u Hrvatsku pala i do 60 posto za godinu dana. Prošle godine su strani investitori u Hrvatsku uložili 618,1 milijun eura manje nego u 2012. godini. "Isključi li se njihov utjecaj, nova vlasnička ulaganja uglavnom su ostvarena u djelatnostima financijskog posredovanja (kuće za leasing), poslovanja s nekretninama i telekomunikacijama. Osim toga, u posljednjem tromjesečju 2013. zabilježene su negativne zadržane zarade, prije svega u djelatnostima financijskog posredovanja i proizvodnji naftnih derivata, kao posljedica negativnih poslovnih rezultata domaćih poduzeća u vlasništvu nerezidenata", navode financijski stručnjaci HNB-a.

Nizozemska je u prošloj godini najviše uložila u Hrvatsku, ulaganje je iznosilo 152,8 milijuna eura, Njemačka je na drugom mjestu s uloženih 123,8 milijuna eura. Najveći pad ulaganja bilježi Mađarska, što ne treba čuditi zbog upravljačkih prava u INA-i.

Otkako je Hrvatska proglasila samostalnost, u nju su strani investitori do današnjeg dana uložili 26,8 milijardi eura. Najbolja je bila 2008. godina, uoči globalne financijske krize, a najmanje ulaganja bilo je 2010. godine, svega 370 milijuna eura. Vanjski stručnjaci napominju kako je Hrvatskoj prednost što nije velika država i brže se situacija može okrenuti u povoljniju situaciju, ali za to su potrebne odlučne reforme i rasterećenje privatnog sektora.

M. Damjanović

Foto: Daniel Kasap/PIXSELL

Objavljeno: 15.04.2014