"Imam nekoliko prijatelja koji imaju invaliditet. Osobno sam se uvjerio da su to mahom ljudi koji su spretni u mnogim životnim segmentima, a što su i dokazali, bilo kao sportaši ili radnici", kaže u razgovoru za In-Portal ministar znanosti, obrazovanja i sporta koji, kao nikad dosad, tumači politiku njegova ministarstva prema osobama s invaliditetom u svim segmentima društvenog života. Obvezno pročitati!

Razgovorali smo s jednim od najeksponiranijih članova Vlade RH, ministrom znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. Željkom Jovanovićem. Ministar nam je iscrpno odgovarao na sva pitanja vezana uz položaj osoba s invaliditetom unutar, za OSI tako važnog sektora,  znanosti obrazovanja i sporta. 
Uvodno nam recite koliko ste Vi osobno i Ministarstvo kojemu ste na čelu učinili za obrazovanje osoba s invaliditetom? Koliko ste zadovoljni s učinjenim?
- Smatramo da je jedan od najvećih uspjeha ovoga Ministarstva što smo u 2013. godini započeli sustavno financirati pomoćnike u nastavi kao oblik potpore učenicima s teškoćama tijekom njihovog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Sustavno financiranje preuzeli smo u ljeto 2013. godine od Ministarstva socijalne skrbi i mladih i od tada smo uspjeli prvim javnim pozivom osigurati 1.950.000 kuna bespovratnih sredstava iz prihoda od igara na sreću, a  s produžetkom ugovora još dodatno 2.925.000 kuna za neposredni rad angažiranih 150 pomoćnika u nastavi. Također smo raspisali i novi natječaj te osigurali novih 2.275.000 kuna za novih 140 pomoćnika u nastavi. Trenutno je u pripremi i natječaj za bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda u iznosu od 30.000.000 kuna za osiguravanjem pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u sljedećoj školskoj godini.

"Hrvatski paraolimpijci su do sada bili iznimno uspješni na ljetnim paraolimpijskim igrama (tri zlata, tri srebra i osam brončanih odličja), a s velikim zanimanjem smo pratili nastupe naših zimskih paraolimpijaca kojima je, samo zbog nesretnih okolnosti, izbjegla prva hrvatska zimska paraolimpijska medalja"

Cilj potpore pomoćnika u nastavi učeniku s teškoćama je izjednačavanje mogućnosti učenika u svrhu osiguravanja njemu primjerenog odgoja i obrazovanja s tendencijom osamostaljivanja učenika  u školskoj sredini. Osim toga, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigurava potrebnu programsku i profesionalnu pomoć te prostornu i pedagoško-didaktičku prilagodbu učenicima s teškoćama radi njihovog inkluzivnog obrazovanja, unapređenja i podizanja kvalitete njihova života (socijalizacije i osposobljavanja za samostalan život i rad) te integracije u život zajednice nakon završetka njima primjerenog i prilagođenog školovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prati i osigurava pravo na odgoj i obrazovanje 4.956 djece s teškoćama predškolske dobi, 18.816 učenika s teškoćama osnovnoškolske dobi te oko 2.000 učenika s teškoćama uključenih u srednjoškolske programe. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s agencijama nadležnim za odgoj i obrazovanje te Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja osigurava i niz drugih mjera kojima se omogućava inkluzivno obrazovanje učenika s teškoćama kao preduvjet budućem zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Konstantno smo okruženi pričom o ekonomskoj krizi koja nikako ne prestaje. Nezaposlenih je sve više. Koliko Vaše ministarstvo čini da bi osobe s invaliditetom što spremnije stupile na tržište rada u kojem se svi očajnički bore za svako radno mjesto? Smije li država osobe s invaliditetom jednostavno prepustiti zakonima tržišta rada ili mora poticati zapošljavanje OSI zajednice, naročito u svom sektoru?
- Problem strukovnog obrazovanja je veliki izazov za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer je tržište rada preopterećeno velikim brojem nezaposlenih mladih osoba te postoji značajan problem otvaranja novih radnih mjesta. Tržište rada iziskuje promjene postojećih strukovnih programa, no kada se radi o osobama s invaliditetom ti programi moraju biti primjereni za njihovu buduću zapošljivost.
Prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom svaka tvrtka bi morala na 20 zaposlenih imati bar jednog zaposlenog s invaliditetom. Je li Vaše ministarstvo počelo provoditi takve mjere?
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije izravno nadležno za provođenje tih mjera, već Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, no mi kao partneri surađujemo s resornim ministarstvom.
Nedavno su završile Zimske paraolimpijske igre u Sočiju. Koliko ste pratili nastupe naših paraolimpijaca?  Postoje prigovori iz šire OSI sportske zajednice da paraolimpijci imaju izrazito privilegiran položaj u odnosu na, mogli bismo reći, rekreativce s invaliditetom. Podržava li Ministarstvo, kako neki spominju,  privilegiran položaj paraolimpijaca? Znajući koliko je fizička aktivnost važna baš za osobe s invaliditetom, koliko ste napravili za rekreativce s invaliditetom? Pritom ne mislimo samo na sportske klubove osoba s invaliditetom nego i na prilagođavanje i otvaranje javnih sportskih sadržaja OSI zajednici.
- U Hrvatski paraolimpijski odbor udružuju se svi sportski savezi osoba s invaliditetom, a to je i organizacija koja ima zadaću brinuti se o sportu svih osoba s invaliditetom, a ovo Ministarstvo s jednakom pažnjom pristupa HPO-u kao i ostalim krovnim sportskim udruženjima. Hrvatski paraolimpijci su do sada bili iznimno uspješni na ljetnim paraolimpijskim igrama (tri zlata, tri srebra i osam brončanih odličja), a s velikim zanimanjem smo pratili nastupe naših zimskih paraolimpijaca kojima je, samo zbog nesretnih okolnosti, izbjegla prva hrvatska zimska paraolimpijska medalja. Ovim putem želim čestitati na nastupu i sportskoj borbi Dinu Sokoloviću koji je nastupio u konkurenciji sjedećih skijaša i Damiru Mizdraku koji je nastupio u konkurenciji slijepih i slabovidnih sportaša. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nema saznanja o prigovorima OSI sportske zajednice da paraolimpijci imaju privilegiran položaj u odnosu na rekreativce. No, moramo biti svjesni kako istu paralelu možemo povući i sa olimpijcima i rekreativcima. Naime, ovo ministarstvo s jednakom pažnjom skrbi o svim vrhunskim sportašima koji su s puno odricanja i požrtvovnosti, počesto zanemarujući akademsku karijeru, postigli vrhunske rezultate bilo na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama.

U zadnje vrijeme imamo sve više osoba s invaliditetom koji su vrhunski studenti i među najboljima u generaciji završavaju fakultete. Objektivno je da oni za istu diplomu moraju uložiti puno više truda nego ostali studenti. To samo govori koliko su pripadnici OSI zajednice koji su  završili fakultet uporni, marljivi i ustrajni, zapravo se može reći da su, po mnogim osobinama, nadprosječni. Što je vaše Ministarstvo učinilo kako bi otvorilo put  tim mladim ljudima prema nastavku visokog obrazovanja? Jeli naša znanstvena zajednica spremna prihvatiti znanstvenike s invaliditetom, sa svime što oni donose?

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta detaljno je upoznato i maksimalno senzibilizirano za probleme osoba s invaliditetom, a posebno za probleme studenata s invaliditetom i kontinuirano ulaže velike napore da im što više olakša studentski život i integracija u akademsku zajednicu, pokazujući razumijevanje problema s kojima se isti susreću kao i pružanje pomoći oko rješavanja istih s osnovnim ciljem da se poveća broj mladih s invaliditetom koji se upisuju na visoka učilišta u RH i uključuju u akademsku zajednicu.
Napominjemo da se već godinama u državnom proračunu izdvajaju značajna financijska sredstva za poboljšanje studentskog standarda, a posebna se briga vodi o standardu studenata s invaliditetom. Ističemo da po podacima kojima raspolaže Ministarstvo, trenutno na visokim učilištima u RH studira oko 300 studenata s invaliditetom. Od njih najveći broj studira na Sveučilištu u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a manji broj na ostalim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama.

"Trenutno je u pripremi i natječaj za bespovratna sredstva Europskog socijalnog fonda u iznosu od 30 milijuna kuna za osiguravanjem pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u sljedećoj školskoj godini"

Ministarstvo je dosadašnjih godina, i ove akademske godine studentima s invaliditetom omogućilo:

 - korištenje prava na stipendiju za studente s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija (stipendiju dodjeljuje Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu). Na godišnjoj razini dodjeli se 60 stipendija u mjesečnom iznosu od 1.000 kuna.
- pravo na izravan smještaj u studentski dom sukladno Odluci o kriterijima za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara u Republici Hrvatskoj za svaku akademsku godinu za studente s invaliditetom od I-V kategorije, a studenti s invaliditetom od VI-X kategorije dobivaju dodatni broj bodova koji im omogućava mjesto u domu. Veći broj studentskih domova ima posebno uređene sobe za osobe s invaliditetom.
- pravo na subvencioniranu prehranu imaju svi redoviti studenti u RH, uključujući i studente s invaliditetom.
- pravo na naknadu troškova prijevoza temeljem Odluke o kriterijima za ostvarivanje prava na potporu troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom sveučilišnih i stručnih studija i studente s invaliditetom poslijediplomskih studija. Navedeno pravo ostvaruju studenti s invaliditetom s najmanje 60 posto tjelesnog oštećenja sukladno Zakonu o listi tjelesnih oštećenja. Trenutno se u sustavu nalazi cca 120 studenata s invaliditetom iz cijele RH, korisnika prava na potporu za troškove prijevoza. Naknada se isplaćuje na pojedinačne žiro račune studenta.
- uz ostvarivanje navedenih prava Ministarstvo od 2006./2007. akademske godine omogućava studentima s invaliditetom poslijediplomskih studija pokriće dijela troškova školarine za poslijediplomski studij odnosno plaćanje školarine po svakom upisanom semestru. U prosjeku Ministarstvo za svakog studenta pojedinačno izdvaja cca. 40.000 kuna.
Posebno naglašavamo da je Ministarstvo podržalo osnivanje Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu kao tijelo koje je preuzelo vođenje sustavne brige za cjelokupnu problematiku studenata s invaliditetom (smještaj, osobni asistenti, konkretna pomoć tijekom studija, prilagođena literatura, pomagala za nastavu i sl.),

"U posljednje vrijeme Ministarstvo i ja osobno činimo sve što je u našoj moći kako bi osigurali mladima s invaliditetom alternativni model obrazovanja na visokoj razini (obrazovanje na daljinu) posredstvom tehnologije"

Ministarstvo smatra da sve "teže“ situacije studenti s invaliditetom trebaju riješiti unutar zajednice u kojoj studiraju, odnosno kroz aktivnosti i djelovanja Ureda. Inicijativa za osnivanje sličnih ureda potaknuta je i na Sveučilištu u Rijeci, Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Želimo također naglasiti da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta razvija i intenzivnu suradnju te uvažava poticaje koji dolaze i od strane većeg broja studentskih i civilnih udruga koje okupljaju, među ostalim članstvom, i studente s invaliditetom. U posljednje vrijeme Ministarstvo čini i određene napore da osigura mladima s invaliditetom alternativni model obrazovanja na visokoj razini (obrazovanje na daljinu) posredstvom tehnologije visoke razine. Početni rezultati su motivirajući te se nadamo da će takav model izvođenja nastave i uključivanja onih studenata koji nemaju mogućnost fizičkog dolaska na visoka učilišta, biti prihvaćen i podržan od strane svih visokih učilišta u RH kao i samih mladih s invaliditetom.

Na kraju jedno pomalo osobno pitanje. Kakva su vaša iskustva s osobama s invaliditetom? Jeste li se susretali s njima tijekom života, u svojoj obitelji, bližoj okolici? Imate li možda prijatelje ili poznanike koji imaju invaliditet? Iz vaše osobne perspektive, što društvo treba napraviti  kako bi se otvorilo OSI zajednici i obratno, razumije se, jer i OSI zajednica snosi svoj dio odgovornosti za vlastitu getoizaciju?

- Imam nekoliko prijatelja koji imaju invaliditet. Osobno sam se uvjerio, ili kako se to kaže 'iz prve ruke' da su to mahom ljudi koji su spretni u mnogim životnim segmentima, a što su i dokazali, bilo kao sportaši ili radnici.  Primjera je mnogo, no svakako bih istaknuo hrabru Lanu Prager koja je jedna od 2.500 osoba u svijetu koje boluju od rijetke genetske bolesti okoštavanja mišićnog i vezivnog tkiva. Bolest se počela razvijati u 1. razredu osnovne škole i ubrzo je Lana mogla pomicati samo prste na rukama. Unatoč tome, danas je jedina hrvatska studentica koja studira od kuće i uskoro će diplomirati na Grafičkom fakultetu. Drago mi je da je Ministarstvo koje vodim, i prije nego sam došao na poziciju ministra, podržalo osnivanje Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu kao tijela koje bi preuzelo vođenje sustavne brige za cjelokupnu problematiku studenata s invaliditetom (smještaj, osobni asistenti, konkretna pomoć tijekom studija, prilagođena literatura, pomagala za nastavu i sl.). Smatram da  sve „teže“ situacije studenti s invaliditetom trebaju riješiti unutar zajednice u kojoj studiraju, odnosno kroz aktivnosti i djelovanja Ureda. Inicijativa za osnivanje sličnih ureda potaknuta je i na Sveučilištu u Rijeci, Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uvijek ističem koliko su trud i učenje koji traju cijeli život potrebni svakome, a pogotovo osobama s poteškoćama, jer samo tako možemo dostići moderno i civilizirano društvo bez predrasuda, koje napreduje u svim segmentima. Želim također naglasiti da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta razvija i intenzivnu suradnju te uvažava poticaje koji dolaze i od strane većeg broja studentskih i civilnih udruga koje okupljaju, među ostalim članstvom, i studente s invaliditetom.  U posljednje vrijeme Ministarstvo i ja osobno činimo sve što je u našoj moći kako bi osigurali mladima s invaliditetom alternativni model obrazovanja na visokoj razini (obrazovanje na daljinu) posredstvom tehnologije visoke razine. Početni rezultati su motivirajući te se nadamo da će takav model izvođenja nastave i uključivanja onih studenata koji nemaju mogućnost fizičkog dolaska na visoka učilišta, biti prihvaćen i podržan od strane svih visokih učilišta u RH kao i samih mladih s invaliditetom.

Razgovarao: Branimir Šutalo

Foto: Slavko Midžor, Robert Anić, Goran Jakus/PIXSELL

Objavljeno: 19.03.2014