Asistivna tehnologija: Kako pametni telefoni i tableti mogu pomoći osobama s invaliditetom

Kada je riječ o aplikacijama za pristupačnost, mnoge se mogu besplatno skinuti s Google Playa. Štoviše, moguće je pronaći više verzija jedne aplikacije razvijene od strane raznih developera što omogućuje korisniku da odabere aplikaciju koja mu najbolje odgovara

Najveći problem osoba s nekom vrstom invaliditeta je da nisu samostalne kao oni bez invaliditeta. Kako bi im se omogućila veća samostalnost, napravljen je niz alata koji im pomaže pri snalaženju u prostoru i komuniciranju bez da vide, čuju ili govore.

Kako ne bi morali nositi sve te alate sa sobom, znanstvenici i inženjeri sve su ih integrirali u jedan jedini uređaj. I to u uređaj koji svi nose sa sobom - mobitel. Razvojem pametnih telefona upravo se to i postiglo.
U nastavku ćemo napraviti pregled mogućnosti koje nude platforme iOS i Android za različite vrste invalidnosti.
Slijepe i slabovidne osobe:
Prilagodba zaslona promjenom veličine, boje i fonta teksta, zoomiranje zaslona, povećanje ikona i kontrasta. Iskoristiti kameru i svijetlo smartphonae-a da bi se dobilo povećalo. Bluetooth povezivanje na braille tipkovnicu i display umjesto diranja zaslona za korištenje pametnog telefona.
Gluhe i nagluhe osobe:
Zamjena zvukova sa slikama i vibracijama tj. vizualne i vibrirajuće obavijesti te prikaz titlova na videima. Gluhe osobe mogu obavljati pozive, stoga je za njih pogodnije koristiti videochat gdje će moći koristiti znakovni jezik. IOS koristi FaceTime za obavljanje video poziva, no FaceTime je aplikacija isključivo za iOS korisnike. Iz tog razloga bolje je koristiti jednu od besplatnih aplikacija instaliranih na svim platformama poput Google Hangouts, Skype, Viber, Tango. Kod nagluhih osoba može se dogoditi da čuju bolje na jedno uho nego na drugo. Problem s kojim se susreću je stereo audio ima različit lijevi i desni kanal pa se mogu izgubiti informacije. Rješenje je korištenje mono audia koji reproducira i lijevi i desni kanal u oba uha. Da bi se olakšala komunikacija između gluhe i čujuće osobe postoje aplikacije koje  će pretvarati govor u tekst i obrnuto. Primjer aplikacije za Androida koja će pretvarati tekst u govor je Text-To-Speech Toy gdje se upiše tekst, izabere se brzina pričanja i visina tona te aplikacija govori umjesto govornika. Postoji mogućnost spremanja često korištenih rečenica.
Autizam:
Osobe s autizmom imaju poteškoća u komunikaciji, puno bi im pomogle aplikacije koje će odabirom rečenica ili slika u slučaju da se radi o djeci ili nepismenima pričati umjesto njih. Primjer takve Android aplikacije je Help Talk.
I Android i iOS nude mnogo u području pristupačnosti. Mnoge značajke su im zajedničke i rade prilično dobro. Međutim, kada bi se morao izabrati samo jedan od njih, koji bi to bio?
Prije svega, dok su u iOS-u unaprijed instalirane opcije pristupačnosti i spremne su za korištenje, to nije slučaj kod Android uređaja od kojih neki zahtjevaju od korisnika da ih sam instalira.
Kada je riječ o aplikacijama za pristupačnost, mnoge se mogu besplatno skinuti s Google Playa. Štoviše, moguće je pronaći više verzija jedne aplikacije razvijene od strane raznih developera što omogućuje korisniku da odabere aplikaciju koja mu najbolje odgovara. Naprotiv, mnoge iOS aplikacije nisu besplatne te ne postoji open source zajednica kao što postoji za Android.
Nadalje, bitno je istaknuti da postoji ogromna razlika u načinu razvijanja ova dva proizvoda. S jedne strane je Apple sa vrlo kontroliranim radom gdje može birati koliko truda i sredstava koristiti za povećanje pristupačnosti njihovih proizvoda. S druge strane je Android, open source softver koji se mora osloniti na doprinose open source zajednice. Međutim, Linux je isto open source operacijski sustav, no opet source zajednica je razvila neke sofisticirane asistivne tehnologije za njega.
Kao zaključak, opcije pristupačnosti mogu bolje raditi u iOS-u, no Android pokazuje puno potencijala i u budućnosti bi mogao postati jednak ili bolji od iOS-a u području pristupačnosti.

Više informacija o asistivnoj tehnologiji na Sveučilištu u Rijeci možete pronaći na njihovoj web stranici www.riteh.uniri.hr/asistivna-tehnologija, njihov rad možete pratiti i na Facebooku.

Nataša Prodić