Restoran 'Domače jelo' (nije pravopisna greška) zapošljavat će kuhare s invaliditetom koji će pripremati zdrave, tradicionalno pripremljene obroke od lokalno proizvedenih namirnica organskog podrijetla

Tvrtka Pipser, multidisciplinarni studio za stvaranje vizualnih priča, dobila je pobjednika njihova javnog natječaja. Riječ je o projektu inkluzivnog restorana "Domače jelo" koji će omogućiti zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Kako je došlo do ideje da pokrenete ovaj zanimljivi projekt?
- Desetak godina radimo u različitim organizacijama civilnoga društva na razvoju lokalne zajednice. Posljednjih nekoliko godina intenzivno smo uključeni u razvoj društveno-poduzetničkih pothvata, ali i brojne projekte uključivanja marginaliziranih skupina na tržište rada, razvoja volonterstva i druge tematike. Kroz taj rad identificirali smo tri ključna problema. Kao prvo, iako u Međimurju djeluje 30-ak registriranih ekoloških poljoprivrednika i proizvođača, isti još uvijek nemaju pristup tržištu. Tome su uzrok različiti izazovi i problemi s kojima se susreću u poslovanju - jedan od ključnih je nedostatak platforme za zajednički razvoj i rast. Kod tog problema rješenje vidimo u uspostavljanju održivog modela lokalne proizvodnje i prodaje/opskrbe. Drugo, brojna istraživanja su pokazala kako upravo zdravi obrok na radnom mjestu povećava produktivnost i učinkovitost radnika. U lokalnoj zajednici ne postoji restoran/catering sa zdravim obrocima. U Čakovcu djeluje tek nekoliko restorana koji imaju više-manje jednaku ponudu te 10-ak objekata brze prehrane. Smatramo da je potrebno omogućiti lokalnom stanovništvu pristup zdravim, cjenovno pristupačnim obrocima i namirnicama. Treće, osobe s invaliditetom i dalje su jedna od skupina koje su najčešće isključene s tržišta rada. Upravo kroz procese dokvalifikacija/edukacija i radne integracije kroz zadružne organizacije, vidimo konkretno rješenje postojećeg problema. Ukupno gledajući, čini nam se da jedan inkluzivni restoran/catering u kojem osobe s invaliditetom pripremaju zdrave, tradicionalno pripremljene gotove obroke od lokalno proizvedenih namirnica organskog podrijetla, sigurno ima mjesto na tržištu, kao i trgovina lokalnim proizvodima. Pothvat brzo može biti prepoznat kao ekonomski, društveno i ekološki odgovoran.
Što će točno Domače jelo nuditi svojim sugrađanima?
- Poslovni model Domačeg jela podrazumijeva četiri grupe aktivnosti. Na prvome mjestu je priprema i prodaja zdravih obroka (u restoranu i kroz zelenu dostavu - korištenjem 100 posto biorazgradive ambalaže). Nadalje, Domače jelo bit će prvi eko-catering servis u regiji - očekujemo da će prvenstveno biti prepoznat od strane organizacija civilnog društva i drugih neprofitnih organizacija. U samom restoranu ili uz prostor restorana djelovat će i trgovina lokalno proizvedenih i eko proizvoda čime ćemo omogućiti kontinuiranu i laku dostupnost proizvoda lokalnih proizvođača. Također, u prostoru restorana, redovito će se odvijati edukacijski programi za zajednicu - radionice kuhanja za građane/ke, obrazovne institucije i udruge osoba s invaliditetom (edukacija svakodnevnih vještina); tematske prezentacije i predavanja, te obilježavanje specifičnih događaja (npr. tradicionalni međimurski doručak).
"Č" u vašem imenu nije pravopisna greška, zar ne?
- Nije, u kajkavskom narječju uobičajena je upotreba č umjesto ć. Vodeći se načelom “lokalno proizvedeno, lokalno konzumirano“ željeli smo i kroz naziv tvrtke ostati povezani s lokalnom zajednicom, naročito uzimajući u obzir da će Domače jelo pripremati i prodavati tradicionalna jela ovog kraja, pripremljena na zdrav, nutritivno balansiran način.

Možete li nam pojasniti pojam društvenog poduzetnika?
- Radna verzija definicije u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva govori da “društveno poduzetništvo su poslovni pothvati koji se temelje na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjereni stvaranju dobiti koja se u cjelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice”. Dakle, društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, ekoloških i ekonomskih ciljeva poslovanja. Iako kao i drugi poduzetnici obavlja djelatnost proizvodnje robe, prometa robe ili pružanja usluga kojom se ostvaruje dobit na tržištu, društveni poduzetnik ima mjerljiv pozitivan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu odnosno društvo u cjelini. Nama je jedan od najbitnijih kriterija taj da društvenog poduzetnika odlikuju demokratski procesi odlučivanja odnosno proces donošenja odluka nije isključivo vezan uz vlasničke udjele ili članske uloge, već obuhvaća ključne dionike – radnike, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

Čakovec je postao centar društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, kako to tumačite?
- Drago nam je ukoliko se naši napori i pothvati naših suradničkih organizacija vide i van lokalne zajednice. U pripremi imamo nekoliko strateških projekata za razdoblje 2014-2020. - vjerujemo da će naš utjecaj na rješavanje lokalnih problema i potreba nakon provedbe biti i puno veći te prepoznat kao održiv model razvoja lokalne zajednice i u drugim krajevima Hrvatske, kao i u regiji. No nisu samo Čakovec i Međimurje ucrtani na mapi hrvatskog društvenog poduzetništva. Uistinu vrijednih inicijativa i društvenopoduzetničkih projekata i pothvata ima u svakom kraju Hrvatske. Uskoro će na www.cedra.hr biti objavljena mapa društvenih poduzetnika te se nadamo da će time i njihov rad postati vidljiviji.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom, kuhanje i dostava organske lokalno proizvedene hrane u bio razgradivoj ambalaži. Neki su ovaj projekt ocijenili kao društveno preodgovoran. Kako bi to komentirali?
- Svrha društvenog poduzetništva je kroz uravnotežen poslovni model direktno odgovarati na ekonomske, ekološke i društvene probleme i potrebe u lokalnoj zajednici. U svom djelovanju društvena poduzeća trebaju težiti maksimumu ostvarenja svojih ciljeva. Domače jelo je naš šesti društveno-poduzetnički pothvat te ga od samog početka želimo postaviti kao maksimalno odgovoran i održiv poslovni model spram zajednice u kojoj će djelovati. Bit će sigurno izazovno u svim poslovnim procesima težiti tom maksimumu, ali to gledamo kao na dodatni impuls motivacije implementacije cijele priče.
Izvor: Pipser.hr/ Đuro Gavran i Boris Vidošević

Objavljeno: 04.02.2014