Ionako mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom smanjuje se kako raste brojka nezaposlenosti opće populacije. Dok s jedne strane očekujemo da osobe s invaliditetom budu aktivne i da se uključuju, sredstva namijenjena osnovnim preduvjetima uključivanja se smanjuju

Sukladno članku 17. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN, 107/07) pravobraniteljica za osobe s invaliditetom 29. ožujka podnijela je Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu. U razdoblju za koje se Izvještaj podnosi Ured je postupao u 1625 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite, praćenja i promicanja prava osoba s invaliditetom. U izvješću koje je pravobraniteljica podnijela za 2012. godinu, u odnosu na prošlo izvještajno razdoblje nije bilo većih promjena na području zaštite prava osoba s invaliditetom, odnosno nije došlo do promjene negativnih trendova na koje upozorava već niz godina. Iako se može činiti da su osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju ostale pošteđene krize uzrokovane daljnjim pogoršanjem gospodarske situacije zbog toga što nije bilo zadiranja u novčane naknade koje se ostvaruju s osnove invaliditeta, teškoće u vezi kojih su se javljali pravobraniteljici za osobe s invaliditetom pokazuje da se teret teškog općeg stanja "prelomio i preko njihovih leđa“.

Veliko nezadovoljstvo OSI udruga

U prilog činjenici da teška gospodarska situacija nije mimoišla ni osobe s invaliditetom govori i sve veći broj obraćanja osoba s invaliditetom koje ovrhama ostaju bez sredstava za život, a ionako mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom smanjuje se kako raste brojka nezaposlenosti opće populacije. Dok s jedne strane očekujemo da osobe s invaliditetom budu aktivne i da se uključuju, sredstva namijenjena osnovnim preduvjetima uključivanja se smanjuju. Područje na kojem jest došlo do umanjivanja sredstava bilo je područje pružanja socijalnih usluga osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju

Veliko nezadovoljstvo osoba s invaliditetom izaziva i pretjerana birokratiziranost zdravstvenog sustava, a zdravstvena zaštita čini se da postaje sve nedostupnija sve većem broju osoba s invaliditetom

kroz projekte i programe koje provode udruge osoba s invaliditetom. Kao što smo kontinuirano upozoravali Vladu, te usluge izravno doprinose sprječavanju institucionalizacije, utječu na zdravlje i kvalitetu života njih i njihovih obitelji, a država ih nije osigurala ni na koji drugi način. Stoga je 2012. godina obilježena velikim nezadovoljstvom udruga osoba s invaliditetom kojima su značajno smanjena sredstava za već ugovorene projekte i programe kao i protestnim akcijama roditelja djece s teškoćama u razvoju i samih osoba s invaliditetom prouzrokovanim nezadovoljstvom u ostvarivanju prava.
Gotovo da nije bilo pomaka u rješavanju gorućih pitanja koja ističemo od prvog izvješća kojeg smo podnijeli Hrvatskom saboru: osobe s autizmom i osobe sa spinalnim ozljedama i dalje nemaju odgovarajuće zbrinjavanje i podršku, započete aktivnosti na realizaciji spinalnog centra su znatno usporene, a na pitanje mladih osoba s tjelesnim invaliditetom „što će biti sa mnom kad mi roditelji više ne budu mogli pružati podršku“ i dalje nemamo pravi odgovor.
Veliko nezadovoljstvo osoba s invaliditetom izaziva i pretjerana birokratiziranost zdravstvenog sustava, a zdravstvena zaštita čini se da postaje sve nedostupnija sve većem broju osoba s invaliditetom. Usprkos ulaganju u prilagođavanju građevina javne namjene i izvještajima da se one prilagođavaju, pritužbe na kršenje prava zbog nepristupačnosti se ne smanjuju. Mnogi sustavi su istovremeno smanjili sredstva jer smatraju da je pristupačnost riješena na zadovoljavajući način.

Slučajevi diskriminacije

U prilog zaključku da pitanje uključivanja osoba s invaliditetom nije uvijek, pa čak niti prvenstveno, pitanje financijskih sredstava, govori i činjenica da pravobraniteljica i dalje nailazi na velike predrasude posebice u području obrazovanja i zapošljavanja, ali i općenito kroz shvaćanje da je razumna prilagodba pogodovanje, a ne temeljni standard za ostvarivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju za izjednačavanje mogućnosti u realizaciji njihovih potencijala. Vezano uz područje zapošljavanja u ovom izvještajnom razdoblju kao i u prethodnim izvješćima donosimo primjere koji pokazuju kako nedorečenost zakona onemogućuje njegovu primjenu. U tijeku je donošenje novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju, a kao glavni izazov cijelog procesa pokazao se problem definiranja, vještačenja i dokazivanja invaliditeta kao i prihvaćanja tog dokaza kao relevantnog dokumenta prilikom ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju ili upisu na visokoškolske ustanove.
Ono što možemo pohvaliti kao veliki iskorak u ovom izvještajnom razdoblju je izmjena izbornog zakonodavstva na način da osobe koje su dosada bile lišene poslovne sposobnosti zbog zaštite svojih prava i interesa nisu tom činjenicom istovremeno lišene i svog Ustavom zagarantiranog prava da sudjeluju na izborima. Iako se usred njihove izrazito teške socijalne situacije može činiti da ovo pravo i nema za njih neku naročitu vrijednost, vjerujemo da će činjenica da su ovi dosad posve nevidljivi građani postali dio biračkog tijela doprinijeti i većoj vidljivosti njihovih potreba kao i nužnosti osiguravanja podrške koja im je potrebna.
U Izvješću smo prikazali aktivnosti Ureda vezane uz praćenje reforme skrbništva, obilaske ustanova u kojima su smještene osobe sa psiho-socijalnim teškoćama kao i zaključke koje smo temeljem tih obilazaka izveli vezano uz pripremljenost svih dionika na proces osiguravanja njihova prava na neovisni život u zajednici. Prikazali smo i aktivnosti Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom usmjerene na stvaranje preduvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom u visokoškolsko obrazovanje kao preduvjet njihovog zapošljavanja i kasnijeg neovisnog života.
U sklopu svoje uloge podizanja razine svijesti o promjeni stava prema osobama s invaliditetom koji bi trebao dovesti do toga da im se omogući da postanu aktivni sudionici društva umjesto pasivnih primatelja pomoći, Ured je poduzimao izdavačke djelatnosti, organizirao i sudjelovao na skupovima kako bi se doprlo do svih dionika koji mogu doprinijeti tom cilju.
U Izvješću smo prikazali postupanja Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u slučajevima diskriminacije posebice one koja se događa uskraćivanjem razumne prilagodbe potrebne za uključivanje djece s teškoćama u redovno obrazovanje. U vršenju uloge Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom na području praćenja stanja osoba s invaliditetom i provođenja pozitivnih zakonskih propisa i međunarodnih dokumenata posebice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom za koju je Ured POSI nezavisno tijelo za praćenje, u ovom izvještaju prikazali smo i istraživanja koja smo proveli u području visokoškolskog obrazovanja, zdravlja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, skrbništva te u području pristupačnosti skloništa za žrtve nasilja te pristupačnosti parkova prirode i nacionalnih parkova.
Najviše se postupalo u predmetima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije - ukupno 203 i Splitsko dalmatinske županije - 34. Jedan veći broj pritužbi (ukupno 146) u kojima je pravobraniteljica postupala zaprimljen je putem elektroničke, redovne pošte ili faksom, a da nije poznato iz kojeg su područja RH. Najmanji broj pritužbi zaprimljen je iz područja Koprivničko-križevačke županije - 5 podnesaka i Ličko-senjske županije – njih tri. U Izvješćima za prethodna razdoblja također je najmanji broj zaprimljenih pritužbi iz Ličko-senjske županije.

Pravo na osobnog asistenta

Najveći broj pritužbi, zamolbi ili upita u pojedinačnim slučajevima u kojima je pravobraniteljica postupala odnosio se na područje socijalne zaštite - 122 (21 %), i to uglavnom na ostvarivanje materijalnih prava, potom na savjetovanje o pravima sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, na obiteljsko pravnu zaštitu, skrbništvo, život u zajednici – pravo na osobnog asistenta, stambeno zbrinjavanje.. U 110 (19 %) slučajeva ne može se jasno izdvojiti područje postupanja s obzirom na to da su stranke tražile općenite savjete "o svojim pravima“, podršku svojim inicijativama ili se pak radilo o višestrukim pritužbama koje se odnose na više područja. U području pristupačnosti, stanovanja i mobilnosti postupano je u 66 (11 %) slučajeva koji se uglavnom odnose na obraćanje udruga osoba s invaliditetom. Pritužbe su se odnosile na nepristupačnost građevina javne namjene (arhitektonske i komunikacijske prepreke), na otežano kretanje u plovilima (pomorski prijevoz), nepoštivanje propisa vezano uz korištenje znaka pristupačnosti, uskraćivanje razumne prilagodbe u području stanovanja i drugo.
Rad i zapošljavanje su područja u kojima je postupano u 63 (10 %) predmeta u kojima su se stranke prituživale na postupak zapošljavanja, tražile preporuke za zapošljavanje i tumačenje propisa te podnosile pritužbe radi ostvarivanja prava iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, tražile savjete radi ostvarivanja prava na zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, prituživale se na diskriminaciju. Područje odgoj i obrazovanje je u prethodnoj godini jedno od pet područja u kojima su se stranke najčešće obraćale, a u kojem je postupano u 52 (9 %) predmeta. U svojim pritužbama stranke su ukazale na kršenje prava odnosno neosiguravanja prava na inkluzivno obrazovanje od predškolskog odgoja pa do visokoškolskog obrazovanja, te cjeloživotnog učenja. U području zdravstvene zaštite postupano je u 46 (8 %) predmeta koji su se većim dijelom odnosili na ostvarivanje prava na fizikalnu terapiju u kući, ortopedska pomagala, bolničko liječenje, dopunsko zdravstveno osiguranje, prava roditelja a iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te pritužbe na postupanje zdravstvenih djelatnika.
Mirovinsko osiguranje je područje u kojem su nam se osobe s invaliditetom – njih 30 (5 %) najčešće žalile na ishode postupaka radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, visinu naknade za tjelesno oštećenje, savjetovanja o pravima u tom području i drugo.
Jedan značajan broj stranaka, njih 29 (5 %) su se pritužile izrijekom na diskriminaciju. Radilo se o podnescima u sljedećim područjima – pristupačnost 9 podnesaka, rad i zapošljavanje 7, odgoj i obrazovanje 6, pravosuđe 2, zdravstvena zaštita 2, socijalna zaštita i sport po 1 podnesak i 1 iz nadležnosti Pučkog pravobranitelja koji je i proslijeđen na nadležno postupanje.
Sljedeće područje u kojem je postupano u 23 (4 %) podneska je pravosuđe. Najčešće se radilo o pritužbama stranaka da se utječe na ostvarivanje njihovih prava kao osoba lišenih slobode, požurivanje sudskih postupaka zbog dugotrajnosti, ali i da Pravobraniteljica zastupa osobe s invaliditetom – pojedince pred sudom i drugo.
Zatim slijede područja: imovinsko-pravni odnosi 18 (3 %), prijave nasilja 16 ( 3 %), 5 pritužbi u području kulture i sporta te 4 u području međunarodne suradnje.
Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Objavljeno: 04.04.2013