Osobe s invaliditetom zbog stupnja i vrste oštećenja trebaju posebne prilagodbe okruženja kako ne bi morali kampirati ispred ugostiteljskih objekata nego ravnopravno s ostatkom populacije uživati u hotelima, barovima i restoranima

 

Kada birate svoje mjesto za godišnji odmor i koje kriterije primjenjujete?

Prebrojavate li zvjezdice, razmatrate li ponudu sadržaja i procjenjujete li obilnost doručka?

Jedna velika skupina ljudi - otprilike 30 milijuna - prije putovanja razmatra vrlo specifične parametre ugostiteljske ponude. Primjerice vrlo im je važna širina vrata, količina stepenica, visina šanka, ozvučenost liftova, prostranost toaleta, i tome slično.

Možda mislite da nešto ovako bizarno može zanimati samo ekscentrične zvijezde, no odgovor je manje glamurozan: ne radi se o osobama s crvenog tepiha, nego o osobama s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom zbog stupnja i vrste oštećenja trebaju posebne prilagodbe okruženja kako ne bi morali kampirati ispred ugostiteljskih objekata, nego ravnopravno s ostatkom populacije uživati u hotelima, barovima i restoranima.

Barem 15 posto svjetske populacije u svakom trenutku ima senzorne, mentalne ili tjelesne teškoće koje se mogu okarakterizirati kao neki oblik trajnog ili privremenog invaliditeta. Pribrojimo li u tu skupinu i ljude koji svojevrsne teškoće razvijaju zbog godina proizvodnje (kojih je zbog produljenja životnog vijeka na zemlji sve više), dobivamo jednu veliku skupinu ljudi kojoj je potrebna pristupačna turistička ponuda.

To nas dovodi do zaključka da, ukoliko želimo stvoriti maksimalno iskoristivu i ekonomski učinkovitu turističku ponudu, ona treba biti utemeljena na načelima univerzalnog dizajna.

Zagrebački poduzetnik Siniša Kekić već nekoliko godina ulaže značajne napore kako bi naučio hrvatski turizam da implementira inkluzivnu ponudu utemeljenu na univerzalnom dizajnu. Siniša je naime i sam OSI te osnivač turističke agencije za inkluzivna putovanja. Stoga njegova misija u širenju inkluzivnog turizma nije samo osobni, idealistički interes, nego i korisna poslovna strategija.

Kako Siniša kaže, ne moramo nužno biti 'dobri ljudi' da bi nas zainteresirao inkluzivni turizam ili univerzalni dizajn. Trebamo samo biti poslovno mudri i pratiti ekonomsku računicu. Vrlo brzo ćemo shvatiti da je inkluzivna ponuda ono što nam uz malo ulaganja može donijeti veću dobit.

Siniša je 26. listopada organizirao seminar pod nazivom 'Potencijali pristupačnosti u turizmu'. Seminar je upravo bio usmjeren na osvještavanje ogromnog potencijala kojeg inkluzivni turizam nudi. Prezentirao je i široki spektar jednostavnih rješenja čijom implementacijom ponuđena usluga dobiva inkluzivnu dimenziju. Jasno je vidljivo da je moguće velike korake prema pristupačnosti naparaviti uz male arhitektonske intervencije ili samo edukaciju osoblja. Osim toga, postoje i instrumenti koji takve zahvate mogu subvencionirati ili čak i u potpunosti financirati.

Događajima poput ovog seminara nastoji se senzibilizirati dionike u turizmu da prepoznaju inkluzivni turizam kao ekonomski potencijal. Ukoliko većinu BDP-a planiramo bazirati na zaradi od turizma, to postaje i imperativ.

Siniša je i veliki zagovaratelj Nacionalne strategije o pristupačnom turizmu, temeljem koje bi država osiguala konkretne mjere i aktivnosti za implementaciju pristupačnih usluga.

Same OSI svoj doprinos uključivom turizmu mogu dati konzumiranjem njegovih sadržaja te kroz prisutnost u društvu općenito. Stoga je svaka osoba s invaliditetom koja putuje, posjećuje restorane, hotele i barove, svojevrsni ambasador inkluzivnog turizma.

 

Iva Šušak

Objavljeno: 29.10.2021