Politika države koja nije omogućila svakoj osobi neovisno o njegovoj psihofizičkoj sposobnosti život dostojan čovjeka ne može se zvati demokratskom državom, kazao je Mlinarić

 

U Saboru je u srijedu o pravoj ugroženoj manjini koju većina nepravedno zapostavlja, odnosno osobama s invaliditetom i bolesnoj djeci, govorio saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić.

Kazao je uvodno kako su manjine i zaštita njihovih prava često predmet rasprave u javnosti i kako se uvijek misli na pripadnike nacionalnih manjina, a zaboravlja se na osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, starije i nemoćne, na djecu s malignim oboljenjima, osobe s kroničnim ranama. Svi oni su prepušteni sebi i svojim obiteljima.

- Ustavom su nam svima zajamčena jednaka prava, ali društvo je postalo nehumano i neosjetljivo na probleme ovih ljudi. Ako pogledamo na osobe s invaliditetom, Hrvatska niti je slobodna, niti humana. Veliki broj osoba s invaliditetom ne može izvaditi čak ni najosnovniji dokument, osobnu iskaznicu. Da ne govorim o tome kako veliki broj tih osoba ne može ući i koristiti mnoge institucije niti kao njihovi djelatnici, niti kao osobe koje trebaju određenu dokumentaciju. Politika države koja nije omogućila svakoj osobi neovisno o njegovoj psihofizičkoj sposobnosti život dostojan čovjeka ne može se zvati demokratskom državom - kazao je zastupnik Mlinarić.

Osvrnuo se i na kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom kazavši kako Vlada uzima novac preko leđa ove manjine i popunjava proračun.

- U zadnjih nekoliko godina od kad je donesen Zakon o kvotnom zapošljavanju osoba s invaliditetom moglo se prikupiti preko milijardu kuna, a samo je oko 20 milijuna kuna korišteno za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Osim toga, prikupljena sredstva mogu se koristiti i u druge svrhe ako se dogode izvanredne okolnosti. Europa kojom se busamo nije smanjivala doprinose koji su namijenjeni osobama s invaliditetom, a imali su iste izvanredne okolnosti - kazao je Mlinarić dotaknuvši se u nastavku osobne asistencije.

- Kroz projekt osobne asistencije obuhvaćeno je 1.400 osoba s invaliditetom, a u Hrvatskoj živi 5.500 osoba koje koriste aktivna ili sportska kolica, 6.500 osoba koja koriste elektromotorna kolica, a da ne spominjem osobe s intelektualnim poteškoćama, što bi bilo oko 30 tisuća osoba s invaliditetom koje nemaju osobnog asistenta - istaknuo je i usporedio s njemačkim modelom svjestan da ga ne možemo kopirati, ali možemo stvoriti vlastiti.

- Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju, starije i nemoćne osobe, djeca s malignim oboljenjima, odrasli s malignim oboljenjima ne traže privilegije, samo ravnopravno sudjelovanje u izgradnji zajednice. Domovinski pokret neće odustati od ovih ljudi jer zaslužuju život dostojan čovjeka - zaključio je i prisjetio se vapaja roditelja osoba s invaliditetom 'što će biti s djecom nakon naše smrti', kao i onog 'samo da umre pet minuta prije mene kao bi znala da se nije patio'.

 

Autor: Anita Blažinović

Objavljeno: 10.09.2020