Stručnjakinja UN-a nalaže da države osiguraju jasne protokole u slučajevima ugroženosti javnog zdravlja da bi se osigurao pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući mjere zaštite života, te da on nije diskriminatoran za osobe s invaliditetom

 

Malo toga je napravljeno da se osobama s invaliditetom daju uputstva i podrška koji su im potrebni da se zaštite tijekom trenutne pandemije koronavirusa, iako mnogo njih pripada rizičnim grupama, upozorila je specijalna izvjestiteljica UN za prava osoba s invaliditetom Catalina Devandas Aguilar.

- Osobe s invaliditetom osjećaju da su zapostavljene - rekla je stručnjakinja UN-a za ljudska prava.

- Mjere prevencije, kao što su socijalno distanciranje i samoizolacija mogu biti nemoguće za one kojima je potrebna podrška drugih u hranjenju, oblačenju i kupanju - kazala je.

- Ova podrška je osnova za njihovo preživljavanje i sve države moraju poduzeti dodatne mjere socijalne zaštite da bi se garantirao kontinuitet podrške na siguran način tijekom trajanja krize.

Stručnjakinja UN a je naglasila da su mjere razumne adaptacije ključne da bi se osobama s invaliditetom omogućilo da smanje kontakte i rizik zaraze. Treba im omogućiti rad od kuće ili plaćeno odsustvo da bi im se zagarantirala sigurnost prihoda. Članovima obitelji i njegovateljima, također, mogu trebati razumne adaptacije da bi osobama s invaliditetom pružili podršku tijekom ovog perioda.

- Pristup dodatnoj financijskoj pomoći je, također, od vitalnog značaja za smanjenje rizika od dodatne osjetljivosti ili siromaštva za osobe s invaliditetom i njihove obitelji - objasnila je.

- Mnoge osobe s invaliditetom su ovisne o uslugama koje su obustavljene i možda nemaju dovoljno novca da naprave zalihe hrane i lijekova, ili da plate dodatne troškove kućne dostave - kazala je

Devandas također naglašava da je situacija osoba s invaliditetom koje su smještene u institucijama, psihijatrijskim ustanovama i zatvorima posebno teška, imajući u vidu visok rizik od kontaminacije i nedostatak eksternog nadzora, te pogoršanje stanja uslijed upotrebe hitnih ovlaštenja iz zdravstvenih razloga.

- Ograničenja moraju biti pažljivo odmjerena i koristiti najmanje nametljive mjere za zaštitu javnog zdravlja - kaže.

- Ograničavanje kontakata s bliskim osobama ostavlja osobe s invaliditetom u potpunosti nezaštićene od bilo kog oblika nasilja ili zanemarivanja u institucijama - ističe.

- Države imaju povećanu odgovornost prema ovoj populaciji zbog strukturne diskriminacije kojoj su izložene - kaže izvjestiteljica.

Stručnjakinja UN-a naglašava da osobe s invaliditetom trebaju biti uvjerene da je njihovo preživljavanje prioritet i nalaže da države osiguraju jasne protokole u slučajevima ugroženosti javnog zdravlja da bi se osigurao pristup zdravstvenoj zaštiti, uključujući mjere zaštite života, te da on nije diskriminatoran za osobe s invaliditetom, čak i onda kad su medicinski resursi u deficitu.

- Da bi se suočili s pandemijom, ključno je da informacije o tome kako se zaštititi od koronavirusa budu pristupačne za sve - objašnjava.

- Kampanje javnog informiranja i informacije od nacionalnih tijela u oblasti zdravlja moraju biti osigurane na znakovnom jeziku i na pristupačan način, u pristupačnom obliku i formatu, uključujući pristupačne digitalne tehnologije, titlove, servise koji omogućavaju osobama s oštećenjima sluha, govora ili oštećenjem sluha i vida da telefonski komuniciraju putem tastature ili asistivnih tehnologija, lako razumljiv i jednostavan jezik - kaže

- Organizacije osoba s invaliditetom moraju biti obaviještene i uključene u sve faze odgovora na COVID-19 - zaključuje Devandas.

Obraćanje stručnjakinje podržale su i specijalna izvjestiteljica UN-a za eliminaciju svih oblika nasilja nad osobama pogođenim leprom i njihovim obiteljima, Alice Cruz i nezavisna stručnjakinja za uživanje svih ljudskih prava starijih osoba, Rosa Kornfeld-Matte.

Anita Blažinović

Objavljeno: 23.03.2020