Snimajući prve fotografije nekih od sada izloženih grafita, postavio sam si pitanje jesam li ušao u vremeplov i vratio se u 1941. godinu, rekao je Drobnjak

 

Izložba fotografija "Zidovi mržnje" fotografa Jovice Drobnjaka otvorena je u subotu na Međunarodni dan tolerancije u zagrebačkom Kulturno informativnom centru (KIC).

Izloženo je više od 300 fotografija grafita iscrtanih na zagrebačkim pročeljima i zidovima kojima se vodi rat "crvenih" i "crnih", "partizana i ustaša" i ideologija koje, kako je istaknuto, trebaju pripadati prošlosti, no još su itekako žive u Hrvatskoj i njezinu glavnom gradu.

Izlaganje Drobnjakovih fotografija, snimljenih u posljednje tri godine u gotovo svim zagrebačkim četvrtima, svojevrsno je i izmještanje ikonografije "urbane mržnje i njezine bolesne ideologije" sa zidova grada u zidove galerije. Pritom su "lijevi" i "desni", "crveni" i crni" stavljeni na hrpu svaki zasebno, ali i jedni preko drugih te se postavlja pitanje gdje je nestao urbani i tolerantni Zagreb, gdje je nestala bezazlena grafiti poruka iz doba punka i zaključno - kako i zašto su tolerancija i uljuđenost izgubili bitku.

- Snimajući prve fotografije nekih od sada izloženih grafita, postavio sam si pitanje jesam li ušao u vremeplov i vratio se u 1941. Izložba je balansirana, tu su zidovi "crnih" i "crvenih" te onih miješanih, odnosno jednih preko drugih. Izložbom sam htio ispričati priču o podjeli i mržnji koja truje društvo i koja, ako se s tim ne stane, može ostaviti opasne posljedice za našu djecu. Ovo nije priča o 1941. ili 1991., ovo je priča od 2016. do danas - rekao je Drobnjak za Hinu.

Kao glavnu fotografiju ove izložbe izdvojio je onu snimljenu u pothodniku između zagrebačkih četvrti Utrina i Zapruđa gdje je netko "crveni" grafit "No pasaran" ("Nema prolaza") dopunio porukom "crnih" "Hemos pasado"(Prošli smo).

Suradnik za razvoj programa KIC-a Emil Matešić istaknuo je poseban značaj otvaranja ove izložbe upravo na Međunarodni dan tolerancije.

- Izložba Jovice Drobnjaka jedno je od malih svjetala na putu da shvatimo kako je tolerancija bitan dio urbanog identiteta grada koji je, nažalost, promijenio svoje lice. Sjetimo se nekada punk grafita koji nisu nosili poruku mržnje, a sada dominiraju grafiti ekstremne mržnje. Možda smo sada na putu s kojeg ćemo se teško vratiti nazad - rekao je Matešić.

Izložba je pripremljena i u suradnji s  iDEMO Institutom za demokraciju iz Zagreba u kojem smatraju da su Drobnjakove fotografije i izvanredan dokument vremena.

- S obzirom na stanje i društvenu klimu u Hrvatskoj, a koja pokazuje zadnjih par godina sve veću polarizaciju i negativne trendove poput šovinizma, ksenofobije, antisemitizma i revizionističke tendencije od strane marginalnih ekstremnih skupina u društvu, držimo da ovom izložbom možemo dati presjek onoga što se događa na ulicama grada Zagreba. Rat grafitima odvija se kontinuirano, a ponekad dosiže i razine apsurda koje prije samo desetak godina nismo mogli zamisliti - kazala je Simona Goldstein iz iDEMO.

Izložba u zagrebačkom KIC-u, ostvarena i uz potporu Grada Zagreba, bit će otvorena do 22. studenoga.

Hina

Objavljeno: 18.11.2019