Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6.137 osoba, odnosno 11,6 posto svih umrlih

 

Svjetski dan moždanog udara i ove godine obilježava se danas, 29. listopada, a posebna pažnja posvećena je rizicima i prevenciji. U tom duhu osmišljen je i slogan koji prati kampanju, a glasi #NeBudiTaj.

Moždani udar je jedna od najčešćih bolesti u modernom društvu. O tome koliko je to velik javnozdravstveni problem govore i podaci Svjetske zdravstvene organizacije da svakih šest sekundi negdje u svijetu jedna osoba umre od posljedica moždanog udara. U 85 posto slučajeva moždani udar nastaje zbog tromboze u jednoj krvnoj žili koja hrani taj dio mozga, a 15 posto nastaje zbog razdora krvne žile uslijed visokog krvnog tlaka.

- U ‘podlozi’ jednog i drugog dijela moždanog udara su neprepoznat ili neadekvatno liječen previsoki tlak, neadekvatna tjelesna aktivnost i pretilost, odnosno konzumacija cigareta i alkohola. To ujedno govori da se na pojavnost moždanog udara i ublažavanje kliničke slike može utjecati smanjenjem pušenja, smanjenjem unosa alkohola, adekvatnom fizičkom aktivnošću, dnevno oko sat vremena, kontrolom tlaka i adekvatnim uzimanjem propisane terapije. Kada se sve to uzme u obzir, incidencija moždanog udara bit će puno manja - kaže neurolog u karlovačkoj bolnici primarijus doktor Ervin Jančić za portal Karlovački.hr.

- Ima još jedan dio, a to je ‘silent stroke’ ili tihi moždani udar koji se također pojavljuje u našoj populaciji gdje osoba bude malo smušena, sa smetnjama motorike ruke ili noge ili pak govora te se stanje popravi u roku od dan ili dva. Takve osobe kada posjete liječnika obiteljske medicine dobiju dio terapije i preporuka, no nikako ne izdrže duže od mjesec dana pridržavajući se toga. Time ponovno postaju rizične osobe da dobiju puno veći moždani udar s ozbiljnim posljedicama - dodaje Jančić.

U karlovačkoj bolnici postoji jedinica za liječenje moždanog udara koja je oformljena prije 10-ak godina uz pomoć Rotary cluba Karlovac-Dubovac.

- Tada smo počeli s prvim trombolizama prema svjetskim i hrvatskim smjernicama za liječenje akutnog moždanog udara, a danas se uspostavila i mreža za trombektomiju. Dakle, u određenim situacijama i indikacijama, shodno prethodno spomenutim preporukama; ugrušak se može i rastopiti ili mehanički izvaditi čime osoba dobiva puno bolju prognozu i smanjeni invaliditet ukoliko dođe u vremenskom roku propisanom u smjernicama - navodi Jančić.

Mortalitet od moždanog udara i dalje je vrlo velik budući da ljudi dođu iz najrazličitijih razloga u kasnoj post akutnoj fazi gdje se već razvila klinička slika. Na godišnjoj razini kroz Neurološki odjel Bolnice prođe oko 700 pacijenata s dijagnozom moždanog udara.

- 50 posto akutno hospitaliziranih na Odjelu neurologije budu akutni moždani udari i poremećaji cirkulacije - zaključuje primarijus Jančić.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6.137 osoba, odnosno 11,6 posto svih umrlih. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 508 osoba, a dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, a u dobi 70 i više godina stope smrtnosti u žena se približavaju smrtnosti u muškaraca. Godišnje se u Hrvatskoj liječi između 12 i 13 tisuća osoba zbog moždanog udara.

In Portal

Objavljeno: 29.10.2019