"Mi inzistiramo na stvaranju društva jednakih šansi za sve, na ravnopravnosti i zaštiti prava čovjeka na dostojan život koji jamči i dostojan rad. Zato smo od prvoga dana krenuli ispravljati dugogodišnju nepravdu nanesenu osobama s invaliditetom", kaže pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava

Malo tko je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme pozvan s takvim autoritetom govoriti o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom kao što je to Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića. Među njezine reference svakako treba uvstiti i činjenicu da je bila i jedna od arhitektica novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji koji neki analitičari, i to ne samo oni bliski aktualnoj vlasti, ocjenjuju kao pozitivan korak prema učinkovitijoj integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada. 

Premda je možda prerano za detaljniju analizu, ali vrijeme je barem za paušalnu ocjenu. Jesu li se, naime, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stvorili uvjeti za bolju integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada?
- Svijest o potrebi aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života bila je u središtu ove Vlade i prije samog ulaska u Europsku uniju. S obzirom na to da smo izradi novoga Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom pristupili još prošle godine, pozitivne promjene u ostvarivanju i zaštiti prava osoba s invaliditetom dogodile bi se i bez Europske unije. To, naravno, nikako ne znači da se njihov položaj neće poboljšati našim članstvom u EU, prvenstveno zbog posebne pažnje koju EU polaže na osobe koje su iz bilo kojeg razloga socijalno isključene. Mi moramo kao posebnu priliku prepoznati dostupne fondove koji mogu značajno doprinijeti bržem ostvarivanju zadanih ciljeva, a to je potpuno uključivanje osoba s invaliditetom. U tom smislu, u posljednja dva mjeseca ništa se nije značajno promijenilo, a velike promjene očekujemo 2014. sa stupanjem na snagu novoga Zakona i s novim financijskim ciklusom EU u koji će ovaj put Hrvatska biti aktivno uključena.

Već se dulje vrijeme u javnosti govori o novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji. Sudeći prema nekim reakcijama udruga koje okupljaju osobe s invaliditetom, ali i stručnjaka za ovo područje, ovaj zakon mogao bi rezultirati boljim zapošljavanjem OSI populacije. Kada će novi zakon u saborsku proceduru?
- Nacrt prijedloga novoga zakona je već upućen u saborsku proceduru, a očekujemo da će u prvim danima zasjedanja Hrvatskog sabora biti na dnevno redu.
Što Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava poduzeti ako se Zakon ne bude primjenjivao u praksi, koje su sankcije predviđene za “neposlušne“ poslodavce?
- Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava ne želi nikoga kažnjavati. Ova Vlada i naše ministarstvo želi da šira javnost, i poslodavci i građani, shvate važnost integracije osoba s invaliditetom u sve oblike društvenog života. To naravno uključuje i zapošljavanje kao najvažniji element samoostvarivanja i osamostaljivanja, kako ekonomskog, tako i osobnog. Kroz prijedlog novoga zakona predviđene su novčane naknade za one poslodavce koji se unatoč propisanoj obvezi o kvotnom zapošljavanju i mogućnosti korištenja zamjenske kvote, ipak ne odluče na zapošljavanje osoba s invaliditetom. Računamo na to da će predviđena visina te naknade biti dovoljno stimulativna da poslodavci ipak poštuju Zakon i kvotu. Isto tako, u dogovoru sa socijalnim partnerima obratili smo pažnju na tržišne uvjete i nismo željeli dodatno opteretiti poslodavce previsokim naknadama. Svi pravilnici koji prate novi Zakon izrađuju se u koordinaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca te Radnom skupinom koja je i radila na Zakonu, a u kojoj sudjeluju i oni najvažniji, predstavnici osoba s invaliditetom. To pokazuje da imamo stvarnu podršku svih dionika na tržištu rada kako bismo zaista omogućili što kvalitetnije zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Što zapravo novoga donose integrativne radionice za osobe s invaliditetom, čije je osnivanje vjerojatno ključna stavka u novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji?
- Integrativne radionice su potpuna novost koja će biti spona između otvorenog tržišta rada i rada u potpuno zaštićenim uvjetima. Tamo će se zapošljavati osobe kojima je potreban manji stupanj podrške u odnosu na osobe koje rade u zaštićenim uvjetima. Smisao tih radionica je da se stvori protočnost, odnosno mogućnost prelaska na otvoreno tržište rada kroz povećanje njihove samostalnosti u radu. Zaštitne radionice predviđene su samo za one osobe s invaliditetom kojima je potreban izrazito visok stupanj podrške.
S kojim Vam se problemima najčešće obraćaju osobe s invaliditetom? Kako reagirate na vijesti o čestim diskriminacijama OSI populacije na radnom mjestu?
- Najčešće nam se obraćaju osobe kojima je uskraćeno pravo prednosti pri zapošljavanju. Također, jedan od najčešćih i najvećih problema je prepoznavanje i dokazivanje invaliditeta prema postojećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba  s invaliditetom. Problem se javlja kada osobe s rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o tjelesnom oštećenju ne mogu ostvariti prednost pri zapošljavanju jer zakon u tom dijelu bio nedovoljno jasan i ostavljao je mogućnost dvojakog tumačenja. Jednostavnije rečeno, poslodavac je mogao svojevoljno zaobići bit Zakona. A bit je prvenstveno da se osoba bez obzira na vrstu oštećenja ili evidentan invaliditet može doći do zaposlenja. Jedini način na koji su osobe neosporno mogle dokazati invaliditet je rješenje o utvrđivanju svojstva osiguranika-invalidne osobe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili putem vještačenja nadležnog Centra za socijalnu skrb koje izdaje rješenja o invaliditetu radi ostvarivanja drugih prava iz nadležnosti socijalne skrbi. Dakle, vi ste mogli imati invaliditet i posjedovati barem tri rješenja, a da ni sami niste znali s kojim možete, ili preciznije rečeno, s kojim ne možete nešto ostvariti. S novim Zakonom takve će se manipulativne mogućnosti potpuno eliminirati. Uz jedinstveno rješenje koje će vrijediti u svim sustavima, od mirovinskog do zdravstvenog, osobama s invaliditetom olakšat će se pristup i tržištu rada i ostvarivanju prava na rad i zaposlenje. Tome će svakako doprinijeti i jedinstveno tijelo vještačenja koje se uređuje posebnim zakonom.
Kako biste ocijenili položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj? Je li deficit osoba s invaliditetom na tržištu rada posljedica predrasuda poslodavaca prema radnim sposobnostima ove populacije ili je možda riječ o nečemu drugom?
Vjerojatno su predrasude poslodavaca o njihovim mogućnostima još uvijek jedan od većih razloga zašto se osobe s invaliditetom ne zapošljavaju u dovoljno velikom broju, no valja otvoreno reći i da se postojeći Zakon često kršio. Svjesni smo da će uz novi Zakon biti potrebno odraditi i afirmativnu javnu kampanju o ravnopravnosti i jednakim mogućnostima osoba s invaliditetom. Ne treba zanemariti i istraživanja koja pokazuju da uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu dovodi do većeg povezivanja radnog kolektiva, ali i da su osobe s invaliditetom nerijetko i marljiviji radnici jer žele dokazati svoje kvalitete koje zdrave osobe često uzimaju zdravo za gotovo. U tome očekujemo i vašu podršku jer su mediji važan partner u promicanju jednakih mogućnosti.

Ministar Mirando Mrsić nedavno je izjavio kako su osobe s invaliditetom često bile na margini političkog razmišljanja. Je li se dolaskom nove vlasti na Markov trg stanje promijenilo, idu li dakle osobe s invaliditetom s margine u središte političkog interesa?
- Tako je. Ova je vlada socijaldemokratska vlada koja u svom središtu ima određeni vrijednosni sustav. Mi inzistiramo na stvaranju društva jednakih šansi za sve, na ravnopravnosti i zaštiti prava čovjeka na dostojan život koji jamči i dostojan rad. Zato smo od prvoga dana krenuli ispravljati dugogodišnju nepravdu nanesenu osobama s invaliditetom. To je javnost prepoznala, a nama je najvažnije da su to prepoznale same osobe s invaliditetom.

Razgovarao: Mladen Kristić

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 17.09.2013