Ljudsko crijevo sadrži bilijune mikroorganizama. U stvari, u njemu je deset puta više bakterija nego ljudskih stanica. Ovi stanovnici igraju izuzetno važnu ulogu u našem tijelu, od jačanja imunološkog sustava do utjecaja na naše ponašanje i osobnost

 

Donedavno je bilo nejasno kako ove bakterije utječu na našu biologiju na tako značajan način, ali istraživači počinju misliti da bi to moglo imati veze s mnoštvom novootkrivenih proteina za koje se čini da ih stvara naš mikrobiom, piše IFLScience.

Novo istraživanje Medicinske škole sa Sveučilišta Stanford identificiralo je desetke tisuća proteina koje su stvorile bakterije koje obitavaju u ustima, crijevima, na koži i u vagini ljudi. Kako što je izviješteno u časopisu Cell, ovo novo saznanje moglo bi poslužiti za iskorištavanje snage ljudskog mikrobioma, stvarajući put novim tretmanima i lijekovima.

- Ključno je razumjeti interakciju ljudskih stanica i mikrobioma - rekla je u izjavi doktorca medicine i genetike na Stanfordu Ami Bhatt.

- Kako komuniciraju? Kako se sojevi bakterija štite od drugih sojeva? Ove će funkcije vjerojatno biti pronađene u vrlo malim proteinima, za koje je vjerojatnije da se izlučuju izvan stanice.

Pomoću novog računalnog pristupa traženju gena, tim je uspio otkriti preko 4.000 obitelj proteina, od kojih većina nikada ranije nije identificirana. Proteini su ostali neidentificirani jer su jako mali. Međutim, ova je nova metoda omogućila timu da ‘putuje’ morem proteina s mnogo većom preciznošću.

Iako ostaje nejasno što mnogi od ovih proteina rade, vjeruje se da njih oko 30 posto igra ulogu u staničnoj komunikaciji između bakterija i njihovih domaćina. Smatra se da drugi igraju ulogu u funkcijama poput bakterijskog rata ili ‘održavanja’ stanica.

Unutarnje djelovanje ljudskog mikrobioma i njegov širi učinak na zdravlje još uvijek izmiču potpunom razumijevanju, iako sve veći broj dokaza pokazuje da bi sastav bakterija u crijevnom traktu mogao imati dalekosežne učinke na naše zdravlje. Samo u posljednjih nekoliko godina istraživanja su povezala crijevnu floru s Parkinsonovom bolešću, autizmom, šizofrenijom i mnogim drugim zdravstvenim stanjima. Kao što pokazuje ovo novo istraživanje, dublje razumijevanje ‘trikova’ mikrobioma moglo bi se koristiti i za razvijanje novih lijekova i tretmana.

- Mali proteini mogu se brzo sintetizirati i bakterije ih mogu koristiti kao biološke sklopke za prebacivanje između funkcionalnih stanja ili pokretanja specifičnih reakcija u drugim stanicama - dodala je Bhatt.

- Oni su također lakši za proučavanje i manipuliranje nego veći proteini, što bi moglo olakšati razvoj lijekova. Pretpostavljamo da će ovo biti dragocjeno novo područje biologije za proučavanje.

Damir Fatušić

Objavljeno: 13.08.2019