Ne dozvolite da drugi misle i odlučuju za vas. Ne dozvolite da vas vještače na temelju vaših nesposobnosti, već na temelju vaših talenata i sposobnosti. Ne dozvolite nikada da vam netko kaže što vi osobno možete, a što ne možete, jer sve je moguće kada se dovoljno jako želi, i za sve postoji i način i pomagala, Mihaelina je poruka OSI populaciji

 

Mihaela je predsjednica Udruge za rehabilitaciju i edukaciju VISOKI JABLANI od njezinog osnivanja 2011. godine.

- Jedna sam od osnivača/ica. Do sada smo imali tri Izborne skupštine i očito su kolege i kolegice zaključile da dobro obavljam svoj posao jer su me svaki put ponovno izabrali za predsjednicu. Sad sam već u utrci s Milanom Bandićem za najduži mandat u Hrvatskoj.  Inače, priča o osnivanju Udruge je vrlo jednostavna. Prije osam godina se u maloj jazz konobi Kamene priče u Balama, u Istri, okupila grupica entuzijasta, romantičara i filantropa iz Istre i Zagreba, s osnovnom idejom doprinosa iole humanom i pravičnom društvenom razvitku u Hrvatskoj. Bilo nas je tada pet profesionalaca i profesionalki iz različitih sektora. Ja sam diplomirana novinarka i projektna managerica. Još dvoje osnivača/ica su fotograf, ugostitelj i kulturni manager Tomo Pavleka i socijalna djelatnica HZZO-a Iva Šuklje. 'Zasukali smo rukave' najbolje što smo znali i počeli s razvojem različitih projekata neformalne edukacije i društva i pojedinaca, osposobljavanja različitih osjetljivih skupina građana za samostalan život od svoga rada, pružanja potpore i jačanja kapaciteta sugrađana za borbu za svoja temeljna ljudska prava, održivi razvoj lokalnih zajednica i zaštitu okoliša. Projekti su prepoznati kao kvalitetne društvene intervencije prvenstveno od strane korisnika, a potom i od strane raznih donatora. Danas se predominantno financiramo sredstvima EU kroz projekte, a u međuvremenu nam se pridružio značajan broj drugih stručnjaka i aktivista, i dobar broj prvobitnih korisnika naših projekata - kaže Mihaela.

 

Udruga trenutno ima  27 članova i članica; sociologa, pedagoga, politologa, ekonomista, dizajnera, grafičara, studenata...

- Naša udruga nije udruženje jedne interesne skupine, već imamo u Statutu definiran dosta širok krug krajnjih korisnika. Uglavnom radimo i surađujemo s osjetljivim i marginaliziranim društvenim skupinama poput osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju, djece – opće populacije i djece s teškoćama u razvoju, nezaposlenih i dugotrajno nezaposlenih osoba, tzv. teže zapošljivih skupina i sl. Među našim članovima i članicama ima najviše osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama, što nam je velika dodana vrijednost jer svoje ideje, programe i projekte, najviše temeljimo na empirijskom znanju naših članova/ica i korisnika/ca. Nikada sama teorija ne može dati takve uvide u problematiku kao iskustvena spoznaja. A najbolje je kada ih imate mogućnost kombinirati. Bavimo se društvenim razvojem u širem smislu, a profesionalnom rehabilitacijom, zapošljavanjem, ranom intervencijom, aktivnim starenjem, pomoći starijima i nemoćnima, zaštitom prava osoba s invaliditetom, prevencijom i suzbijanjem vršnjačkog nasilja, društvenim poduzetništvom i sekundarnim zbrinjavanjem plastičnog otpada u užim segmentima. Surađujemo s javnim, civilnim i gospodarskim sektorom. Do sada smo surađivali negdje s preko 25 različitih OCD-a i udruga iz Hrvatske, uključujući HUP i druga poslovna udruženja; različitim ustanovama i javnim institucijama: sveučilištima i fakultetima u Zagrebu i Splitu, HZZ-om (središnjicom i podružnicama), preko 11 osnovnih škola, brojnim gospodarstvenicima.

- Istakla bih recimo posljednji projekt 'RePlast 3D', s kojim smo ušli u polufinale Europskog natjecanja za društvenu inovaciju 2019. godine. Jedan smo od 30 polufinalista odabranih među 543 prijave iz 28 zemalja članica EU i zemalja sudionica programa Obzor 2020 (Horizon 2020), što nam je veliko priznanje. Projekt je proveden tijekom 2017/2018. u partnerstvu s Centrom UP2DATE iz Zagreba.

Gradili smo kapacitete partnerskih udruga za pokretanje društvenog poduzeća za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada uz pomoć novih tehnologija i 3D printa. Osposobljavanje za poslovno upravljanje, reciklažu plastike i proizvodnju filamenta (punjenja) za 3D printere prošlo je 23 korisnika/ce partnerskih udruga (nezaposlenih OSI i dugotrajno nezaposlenih žena). U Kninu smo postavili mali testni pogon za reciklažu plastičnog otpada. Istovremeno, projektom smo željeli podići razinu javne svijesti o društvenom poduzetništvu kao generatoru održivog gospodarskog i društvenog razvoja te doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Projekt je sufinancirala Europska unija, iz Europskog socijalnog fonda, putem Operativnog programa 'Učinkoviti ljudski potencijali' 2014. – 2020.

Imamo potom i projekt 'Baš smo cool tako jednaki, a tako različiti!' koji provodimo kontinuirano od 2015. u partnerstvu s Centrom UP2DATE iz Zagreba, Udrugom 'Poseban prijatelj' iz Dubrovnika te u suradnji s osnovnim školama diljem Hrvatske. Cilj projekta je širenje kulture tolerancije i razumijevanje 'drugog i drugačijeg' među osnovnoškolcima, a osnovna ideja je prevenirati i suzbijati diskriminaciju i vršnjačko nasilje među djecom i mladima kroz senzibiliziranje djece za potrebe, ali prvenstveno za sposobnosti i kapacitete njihovih vršnjaka s poteškoćama u razvoju. Temeljna aktivnost je provedba interaktivnih edukativnih radionica s učenicima od 1. do 8. razreda. Projektom je do sada obuhvaćeno 1538 učenika i učenica te 170 prosvjetnih djelatnika i djelatnica. Kao pomoćno nastavno sredstvo preveli smo i publicirali američki pustolovni dječji roman 'Štagalj na jezeru Gun', u kojem je glavni junak dječak s cerebralnom paralizom. Ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja je, zahvaljujući našim partnerima iz Centra UP2DATE, istovremeno objavljena u standardnom crnom tisku, na Brailleovom pismu i u digitalnom formatu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama te svima onima koji iz različitih razloga ne mogu čitati standardnu tiskanu knjigu, i njime smo pokrenuli izdavačku djelatnost, Biblioteku VISOKI JABLANI.

Brojni su projekti bili od 2011. do danas. U 2018. smo razvili tri nova projekta: za razvoj sustava rane intervencije u Dubrovniku za djecu s teškoćama u razvoju, uspostavu mobilnog tima za pomoć starijima i nemoćnima u Labinu, i treći za sustavnu reformu politike razvoja društvenog poduzetništva u RH, u ukupnoj vrijednosti preko 7.000.000 kuna. Prijavili smo ih na adekvatne EU natječaje još polovinom 2018. i već više od godine dana čekamo državnu administraciju da riješi natječaje - kaže predsjednica Udruge VISOKI JABLANI.

Borba s državnom administracijom je izazov 'broj  jedan'

-Najveći izazov je borba s državnom administracijom i kašnjenjem u raspisivanju i provedbi EU natječaja. A potom i kašnjenje s isplatom sredstava za provedbu projekata. Najzorniji primjer vam je aktualni slučaj s provedbom programa 'Zaželi' i zapošljavanjem gerontodomačica za skrb o starijima, kojim upravlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koji je popraćen i u medijima jer su kolege i kolegice iz udruga očito 'stjerani u kut'. Nama je također financijska održivost programa i projekata potpuno onemogućena od strane tijela državne uprave i javnih institucija, konkretno za projekte koje smo predali u 2018. od strane Ministarstva rada,  HZZ-a i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva koji upravljaju i koordiniraju relevantne natječaje za bespovratna sredstva iz EU fondova, predominantno iz ESF-a. Osim nevjerojatnog kašnjanja s raspisivanjem EU natječaja i sporosti pri evaluacijama pristiglih prijava, velika prepreka za pripremu kvalitetnih projektnih prijava je i sistem provedbe Trajnih poziva na dostavu projektnih prijedloga koji se, zbog potkapacitiranosti državne administracije, sveo na 'najbrži prst' i 'beskonačno' produljivanje obustava Poziva zbog zaprimanja velikog broja prijava koje se sporo rješavaju. Rezultat svega je da trenutno nemamo uopće projekata u provedbi, nemamo sredstava za plaće, da su nam svi zaposlenici otišli u potragu za novim zaposlenjem jer, što je razumljivo, ne možete očekivati od ljudi da volontiraju mjesecima na vrlo zahtjevnim poslovima dok Udruga ne krene s provedbom novih projekata. Trenutno aktivni članovi i članice volontiraju praktički od početka 2019. Operativno još uspjevamo funkcionirati samo zahvaljujući trogodišnjoj Institucionalnoj potpori Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, putem koje financiramo hladni pogon, no ona nam ističe ove godine. Vidjet ćemo do kada ćemo preživjeti i kako.

Još jedan izazov koji je na vidiku i s kojim ćemo se sigurno morati nositi s početkom provedbe prvog idućeg projekta je nedostatak kadra. Nama je to u Rovinjskom Selu i predominantno turističkoj Istri i inače problem, a s aktualnim masovnim emigracijama obrazovanog i radno sposobnog stanovništva posljednjih par godina, očekujem da bismo mogli imati velikih izazova u pronalaženju novih zaposlenika – ističe predsjednica.

Problemi  korisnika su raznoliki, a čelnici imaju premalo sluha za njihovo rješavanje

- U Statutu imamo definiran dosta širok krug krajnjih korisnika čije potrebe kontinuirano analiziramo i njima se bavimo. U svakom slučaju, problemi naših korisnika u Istri ne razlikuju se puno od problema istih društvenih skupina u ostatku Hrvatske, osim što je nezaposlenost znatno manja nego recimo u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj smo jednako aktivni. Udruga inače djeluje na području cijele Hrvatske. No, i u Istri, osobe s invaliditetom imaju problem da ih se većinom tretira kao humanitarnu kategoriju i pasivizira, mada ima zaista sjajnih udruga i centara koji rade na njihovoj profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju. I u Istri djeca i mladi imaju problema s vršnjačkim nasiljem i netolerancijom, i mi zaista pokušavamo u suradnji sa školama poraditi na njegovoj prevenciji i suzbijanju. Stanovništvo Istre je jedno od najstarijih u RH.

Samo pet županija ima istu ili veću prosječnu starost (43,7 g.) Čak 25 jedinica lokalne samouprave je u fazi izumiranja. U 2016. je bilo 54.047 umirovljenika, s preniskom mirovinom za zadovoljavanje mnogih potreba i interesa. 10 posto ih nema ni mirovinu. Oko 15 posto živi u nezadovoljavajućim uvjetima. Višegodišnje emigracije mladih i rast zaposlenosti (posebice žena kao tradicionalnih skrbnica) umanjuju dostupnost obiteljske neformalne skrbi. Više od 30 posto starijih  živi u slabo naseljenom, raštrkanim i udaljenim selima bez javnog prijevoza, često potpuno sami. U Istarskoj županiji nema dovoljno odgovarajućih institucionalnih mehanizma za potrebe starijih, a izvaninstitucionalna skrb je slabo razvijena. Zato smo i krenuli s brojnim partnerima, od Udruge DODIR NADE i Udruge slijepih Istarske županije, s kojima surađujemo već godinama, do Društva crvenog križa, Istarskih domova zdravlja i brojnih drugih dionika, u razvoj mobilnog tima za pomoć starijima i različitih inovativnih programa za aktivno i zdravo starenje. To vam sve govori o tome koliko lokalne, ali i nacionalne, vlasti imaju sluha za zadovoljavanje potreba svojih građana. Socijalne usluge ne bi trebale biti pružane od strane udruga. Trebale bi biti sustavne i dobro organizirane u lokalnim zajednicama, a udruge bi trebale biti samo podrška sustavu kao stručnjaci koji su najbliži korisnicima i znaju njihove potrebe. Međutim, naš prvi projekt u Rovinjskom Selu još 2011. je bila radna akcija za uređenje dječjeg igrališta, koje je bilo toliko devastirano i zapušteno godinama da je bilo opasno po život. Od kada smo aktivirali mještane na reakciju i uputili lokalnoj vlasti popis potreba za razvoj Sela, sada komunalna služba svake godine održava igralište. Uvijek se stanje društva i društvenih odnosa vrlo jasno vidi po odnosu sustava prema najslabijima, a on nije na zavidnoj razini - ističe Mihaela.

Aktivnosti Udruge u narednom periodu, planovi?

- U narednom periodu planiramo provedbu tri nova projekta: razvoj rane intervencije u Dubrovniku za djecu s teškoćama u razvoju u partnerstvu s Udrugom 'Poseban prijatelj' iz Dubrovnika; uspostavu mobilnog tim za pomoć starijima i nemoćnima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u Labinu, u partnerstvu s Udrugom DODIR NADE, Gradom Labinom te općinama Labinštine; i treći projekt unaprjeđenja politike razvoja društvenog poduzetništva u RH; jednu ozbiljnu znanstveno utemeljenu reformu politike razvoja društvenog poduzetništva u partnerstvu s Ekonomskim fakultetom iz Splita, HUP-om, nekolicinom drugih udruga i još nekim dionicima. No, svi naši planovi još uvijek ovise o državnoj administraciji i rješavanju natječaja na koje smo prijavili projekte, mada radimo aktivno na razvoju gospodarskih djelatnosti i barem djelomičnoj samoodrživosti udruge. Pripremljen je i nastavak projekta RePlast 3D, novi projekt razvoja 'Centra za održivi razvoj lokalne zajednice općine Biskupija', u partnerstvu s Općinom Biskupija i udrugama Atribut, Porta i Naše ognjište iz Knina. Čekamo ponovno otvaranje natječaja 'Prostori sudjelovanja - razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice' kako bismo osigurali sredstva za razvoj Centra, daljnji razvoj projekta RePlast 3D, a time i otvaranje podružnice Udruge VISOKI JABLANI u Biskupiji. Privremena 'slamka spasa' bi nam mogla biti pobjeda na Europskom natjecanju za društvenu inovaciju 2019. i nagrada od 50.000 eura, u što ulažemo sve napore - priča nam Mihaela s vjerom u realizaciju zacrtanog, premda  je malo toga u moći same Udruge.

Dok mislim i odlučujem, ja nemam invaliditet

- Jednu od najljepših poruka svim osobama s invaliditetom je prije par godina izrekla naša draga korisnica i prijateljica Ivana Nikolac, protagonistica kampanje za zapošljavanje osoba s invaliditetom 'Drugo lice invalidnosti', koja je rekla: 'Dok mislim i odlučujem, ja nemam invaliditet!'. To bih poručila svim osobama s invaliditetom. Ne dozvolite da drugi misle i odlučuju za vas. Ne dozvolite da vas vještače na temelju vaših nesposobnosti, već na temelju vaših talenata i sposobnosti. Ne dozvolite nikada da vam netko kaže što vi osobno možete, a što ne možete jer sve je moguće kada se dovoljno jako želi, i za sve postoji i način i pomagala, posebno uz nove tehnologije.

Svim roditeljima i obiteljima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom bih poručila da suspregnu svoje strahove i prezaštitnički stav prema svojoj djeci koliko god mogu, bez obzira koliko oni objektivni bili, i da podupru svoju djecu na bilo koji način u osposobljavanju za autonoman život i ispunjenje svog punog potencijala jer će jedino tako adekvatno zaštititi svoje dijete od nehumanog društva u kojem živimo i pomoći mu da pređe sve barijere koje mu se nađu na putu. Izrazila bih također suosjećanje zbog iscrpljujuće borbe sa sustavom, u nadi da ćemo kao Udruga i dalje moći pomagati u toj borbi koliko god možemo.

A sve ostale (barem one koji su još uvijek u Hrvatskoj i ne namjeravaju otići u dogledno vrijeme) bih zamolila da ne zaboravimo da živimo u predstavničkoj demokraciji. Sve vladajuće strukture, i lokalne i nacionalne, kao i javne institucije i ustanove moraju biti u službi naroda. Sjetite se samo prvog članka Ustava: 'U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.'Kao građani i građanke moramo shvatiti da imamo moć akcije, reakcije i utjecaja na vladajuće, i koristiti se svim dozvoljenim nenasilnim sredstvima, ne samo izborima - poručila je za kraj predsjednica Udruge za rehabilitaciju i edukaciju VISOKI JABLANI.

Anita Blažinović

Objavljeno: 02.08.2019