Neuroznanstvenici i inženjeri sa Sveučilišta Minnesota transplantirali su prozirne implantate u lubanje miševa, što im je omogućilo da gledaju kako im se pred očima odvijaju 'moždane' drame

 

S novim spoznajama koje su već proizašle iz ranijih istraživanja, tim se nada da bi se njihovi implantati mogli iskoristiti kako bismo dobili uvid u prirodu ljudskog mozga i stanja kao što su potres mozga, demencija, Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest.

- Ono što pokušavamo učiniti jest vidjeti možemo li vizualizirati i interagirati s velikim dijelovima površine mišjeg mozga, zvanim korteks, tijekom dugih vremenskih razdoblja. To će nam dati nove informacije o tome kako ljudski mozak funkcionira - kaže jedan od autora studije, doktor Suhasa Kodandaramaiah, inženjer strojarstva na Sveučilištu u Minnesoti.

- Ova tehnologija omogućuje nam da vidimo većinu korteksa u akciji s dosad neviđenom kontrolom i preciznošću, dok stimuliramo određene dijelove mozga.

Kako su objavili u časopisu Nature Communications, tim je stvorio transplantat 'See-Shell' pomoću digitalnih skenova mišjih lubanja i tehnologije 3D printanja. Zatim su operativno transplantirali isprintane prozirne polimerne dijelove lubanje u desetke miševa na prosječno 92 dana, iako implantat može ostati na mjestu preko 300 dana.

Više od 90 posto transplantacija bilo je uspješno i tijelo nije odbacilo implantat, što je omogućilo istraživačima da prouče mozak miša tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci. To, tvrde istraživači, otvara mogućnost proučavanja učinaka kroničnih stanja, degenerativnih bolesti i starenja na mozak.

Prvo istraživanje pomoću See-Shell uređaja pokazalo je kako blagi potres mozga u jednom dijelu mozga može utjecati na druge dijelove organa. Kako piše IFLScience, koristeći ovaj prozor u mozak istraživači su saznali kako se mozak reorganizira, i strukturno i funkcionalno, nakon fizičke traume.

- Ovaj novi uređaj omogućuje nam da promatramo aktivnost mozga na najmanjoj razini, zumirajući na specifične neurone, dok s vremenom dobivamo pogled na veliku sliku površine mozga - dodaje Kodandaramaiah.

- Razvoj uređaja i pokazivanje njegove funkcionalnosti samo je početak onoga što ćemo moći učiniti kako bismo unaprijedili istraživanje mozga.

Damir Fatušić

Objavljeno: 05.04.2019