Nova studija sugerira da kratki kućni videozapisi mogu pružiti dovoljno informacija kako bi se utvrdilo ima li dijete neki od poremećaja iz spektra autizma

Analizirajući videozapise koji prikazuju djecu, duljine od jedne do pet minuta, istraživači su uspjeli razlikovati djecu s autizmom od djece tipičnog razvoja s gotovo 90 postotnom točnošću.
Za potrebe studije je od grupe ispitanika, ne-stručnjaka, zatraženo da gledaju videozapise 162 djece, od kojih je 116 imalo autizam, dok ostatak nije imao nikakvu dijagnozu. Svi videozapisi prikazivali su djetetovo lice i ruke, a djeca su imala mogućnost korištenja igračaka ili drugih predmeta, kao i mogućnost društvene interakcije. Ocjenjivači - koji nisu znali za dijagnostičku povijest djece - bili su zamoljeni da odgovore na 30 pitanja, s jednostavnim 'da' ili 'ne', o tome je li svako dijete ostvarilo kontakt očima, izrazilo emocije i druga ponašanja.
Informacije koje su ponudili ocjenjivači su zatim unesene u osam različitih algoritama. Najuspješniji model oslanjao se na ocjene za pet ponašanja i bio je u stanju točno označiti 94,5 posto djece s autizmom i 77,4 posto onih bez razvojnog poremećaja.
Sljedeći test modela s pet pitanja uključivao je dodatnih 66 videa, a ispravno je označio 87,8 posto onih s autizmom i 72,7 posto djece bez autizma.
- Pokazali smo da možemo identificirati mali skup bihevioralnih značajki koje visoko koreliraju s kliničkim ishodom, da ne-stručnjaci mogu brzo i neovisno ocijeniti te značajke u virtualnom okruženju za nekoliko minuta, te da je model koji smo koristili za kombiniranje tih značajki učinkovit u stvaranju rezultata koji se podudaraju s kliničkim ishodom - rekao je Dennis Wall, izvanredni profesor pedijatrije i biomedicinskih podataka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, koji je radio na studiji nedavno objavljenoj u časopisu PLOS Medicine.
Kako piše Disability Scoop, trenutno su mnoga djeca suočena s dugim čekanjem da im se dijagnosticira autizam. Iako se razvojni poremećaj može dijagnosticirati u dobi od dvije godine, većini djece on se identificira, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, tek nakon dobi od četiri godine.
Oni koji stoje iza studije kažu da se nadaju da će se njihov model jednog dana moći iskoristiti za ubrzanje procesa dijagnoze autizma, što će omogućiti djeci da prije uđu u liječenje, kada se ono smatra najučinkovitijim.
- Naš dugoročni san je da će takav alat dati općim pedijatrima više povjerenja u donošenje dijagnostičkih odluka o autizmu i drugim razvojnim poremećajima - kaže Wall.
Damir Fatušić

Objavljeno: 09.01.2019