Radionice će dati priliku osobama s invaliditetom za učinkovitiju integraciju u širu društvenu zajednicu budući da će nakon završetka ove 'male škole fotografije' polaznici koji pokažu da su usvojili tražena znanja i vještine biti angažirani kao vanjski suradnici na In-Portalu

 

U organizaciji udruge OSVIT u petak, 16. studenog u Varićakovoj 7, Novi Zagreb, održat će se druga po redu foto radionica za osobe s invaliditetom.
Za ovakav vid edukacije, udruga OSVIT dobila je jednokratnu financijsku potporu od Grada Zagreba. 
Radionice će dati priliku osobama s invaliditetom za učinkovitiju integraciju u širu društvenu zajednicu, budući da će nakon završetka ove 'male škole fotografije' polaznici koji pokažu da su usvojile tražena znanja i vještine biti angažirani kao vanjski suradnici na In-Portalu, prvom news portalu za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj. 
Polaznici će usavršavati fotografske vještine kroz teorijski i praktični dio.
Teorijsko predavanje, između ostalog, uključivat će tehnike snimanja, kompoziciju slike i edukaciju iz područja portretiranja pojedinca,  ali i  pejzaža. Praktični dio bit će rezerviran za obradu fotografije.
 

Kako se fotografiraju predmeti

Predmeti se fotografiraju normalnim objektivima (najčešće 50 mm objektivom) jer se njima izbjegavaju sva moguća iskrivljenja. Predmeti se mogu fotografirati u prirodi ili u studiju. U prirodi predmeti su prikazani kao dio krajolika (pejzaža), a u fotografskom se studiju izdvajaju od okoline i postaju zapravo jedini motiv fotografije. Predmeti se najčešće fotografiraju radi reklame, promidžbe, prodaje. To spada u područje reklamne fotografije. Cilj je takve fotografije prodati proizvod na fotografiji pa se reklamni fotografi trude prikazati predmet što je ljepše moguće. Predmeti koji se reklamiraju su npr.: nakit, slatkiši, hrana, tehnički instrumenti, strojevi, automobili i sl. I industrija može imati koristi od fotografija predmeta. Industrijska fotografija bavi se fotografiranjem produkata industrijske proizvodnje i služi za unapređivanje proizvodnje. Ona spada u dokumentarnu fotografiju.
Vrlo često se fotografiraju i umjetnički oblikovani predmeti (kipovi, slike i sl.). Na taj način nastaje fotografska reprodukcija. Reprodukcije se koriste u tiskanim foto-katalozima, knjigama o umjetnosti, udžbenicima i sl. U arheologiji i povijesnim znanostima fotografija je često oruđe za dokumentiranje iskopina, dokumenata i raznih drugih povijesnih izvora. Predmeti mogu postati i motivom za umjetničku fotografiju. To najčešće spada u područje apstraktne fotografije. 

Fotografiranje događanja

Od samih početaka fotografije ljudi su bilježili događaje. Fotoreporteri su fotografi koji profesionalno rade za novine, časopise i izvještajne agencije i zadatak im je uhvatiti vijest u fotografiji. Zabilježiti neki događaj fotoaparatom ponekad je puno važnije od usmenog ili pismenog prenošenja vijesti. Ljudi vjeruju fotografiji više negoli pisanoj riječi. Ta uvjerljivost fotografije upravo u fotoreportaži dolazi najviše do izražaja. Fotoreporteri moraju uvijek biti na mjestu događaja. To ponekad znači da riskiraju i vlastiti život za fotografiju (ratni izvjestitelji, opasne situacije; poplave, nesreće i sl.). Fotoreporterima nije dozvoljena montaža fotografija – oni su u području dokumentarne fotografije. Bez obzira na to što su možda djelomično ograničeni u fotografskoj kreativnosti, oni imaju mogućnost prenijeti šokantne i zastrašujuće prizore, uzbudljiva i dinamična događanja, emocije sretnih i tužnih ljudi, ljudsku nesreću i sreću, ljudsku požrtvovnost, kukavičluk, okrutnost, nježnost i to sve iz stvarnoga svijeta – bez imalo laži.

Fotoreporteri su desetljećima koristili maloformatne SLR fotoaparate na film za svoje potrebe (lako se prenose), a danas većina koristi digitalne SLR fotoaparate. Amateri najradije prenose događaje s gradskih ulica. U fotografiji postoji posebno područje koje nazivamo uličnom fotografijom. Ova vrsta fotografije je jedna od najstarijih, jer su još najstariji fotografi (u 19. st.) izlazili na ulicu i fotografirali, jer na ulici su bila događanja. Poseban polet ulična je fotografija doživjela izumom malog prijenosnog 35-milimetarskog fotoaparata (Leica) koji se mogao lako prenositi i bio je jednostavan za uporabu. Uličnom fotografijom se bilježe (dokumentiraju) svakodnevni događaji i obični ili neobični ljudi koje ulični fotograf slučajno susreće na ulici.
 

In Portal

Objavljeno: 15.11.2018