PITANJE: V.E. (62) Baka sam djevojčice s teškoćama u razvoju koja nije cijepljena protiv ospica. Živimo u selu blizu Krapine. Brinem se za unuku. Molim vas, kolika je opasnost od zaraze i koji su simptomi ospica?

 

ODGOVOR: Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je priopćenje koje vam prenosimo u cijelosti.

Od polovice svibnja do danas, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je potvrđeno dvanaest oboljelih od ospica, te je nekoliko oboljelih sa sumnjom na ospice još u obradi. Desetero oboljelih su epidemiološki povezani s prvim bolesnikom koji se najvjerojatnije zarazio na Kosovu, a jedan se bolesnik najvjerojatnije zarazio u Francuskoj. S obzirom na kretanje prvooboljeloga u vrijeme zaraznosti i prirodi kontakata, svi osim jednog bolesnika su, za sada, odrasle osobe.

Provode se intenzivne protuepidemijske mjere koje obuhvaćaju, između ostaloga, liječenje i izolaciju oboljelih, traženje kontakata, postekspozicijsku zaštitu prepoznatih osjetljivih kontakata i po potrebi karantenu kontakata, nadoknadu propuštenih cijepljenja kod djece koja još nisu izložena te cijepljenje zdravstvenih djelatnika koji nemaju dokaz o cijepljenju.

Unatoč intenzivnoj provedbi spomenutih protuepidemijskih mjera, očekuje se još oboljelih u narednim tjednima, međutim, znatno manje nego što bi ih bilo da se ne provode spomenute mjere.

S obzirom na višegodišnje niske cijepne obuhvate predškolske djece, trenutno je najveći rizik od širenja ospica u dječjim vrtićima, što bi rezultiralo velikom epidemijom ospica kod male djece, brojnim hospitalizacijama i komplikacijama bolesti. U svrhu smanjenja mogućnosti prelijevanja infekcije iz populacije odraslih u dječje vrtiće s posljedičnim velikim brojem oboljele djece, dječji vrtići su upućeni da djecu koja nisu cijepljena protiv ospica do daljnjega izdvoje iz kolektiva, a djelatnici dječjih vrtića koji nemaju dokaz imuniteta (dokumentirani primitak dvije doze cjepiva ili laboratorijsku potvrdu preboljenja ospica) se moraju cijepiti protiv ospica.

Osim dvanaest oboljelih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ove je godine u Hrvatskoj bilo dvoje oboljelih koji su se zarazili u inozemstvu (dijete zaraženo u Austriji, a oboljelo u Krapinsko-zagorskoj županiji, te odrasla osoba najvjerojatnije zaražena izvan Hrvatske, a oboljela u Sisačko-moslavačkoj županiji), ali nije došlo do prijenosa bolesti na njihove kontakte.

Pozivamo sve roditelje čija djeca nisu cijepljenja protiv ospica, rubele i parotitisa prema kalendaru cijepljenja da se jave svojim izabranim liječnicima i nadoknade propuštena cijepljenja.

U slučaju dolaska bolesnika s povišenom temperaturom, respiratornim simptomima i osipom, podsjećamo sve liječnike da diferencijalno dijagnostički u obzir uzmu i ospice, te uzorke bolesnika upute na laboratorijsku analizu. Pri tome je posebno važno uzeti detaljnu anamnezu o kretanju bolesnika i eventualnom putovanju. Bolesnika treba staviti u izolaciju i odmah obavijestiti teritorijalno nadležnog epidemiologa.

Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti koju uzrokuje virus ospica (Morbillivirus, MV)  iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica prenosi se kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.

Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica.

Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa.

Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1-2 dana prije pojave prodromalnih simptoma, odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa.

Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.

Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3 do 5 posto, a u nekim područjima doseže 10 do 30 posto.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.

In Portal

Objavljeno: 15.06.2018