Umjetni madež napravljen je kako bi se što ranije mogao otkriti karcinom dojke, prostate, pluća i crijeva što povećava stopu preživljavanja oboljelih

 

Za one ljude za koje liječnici procjenjuju da se nalaze u većem riziku od obolijevanja od karcinoma prostate ili dojke, švicarski su znanstvenici napravili umjetni madež.

Implantat ili umjetni madež će početi proizvoditi melanin (pigment koji koži daje boju, pjege i madeže) zbog visokog udjela kalcija u nečijoj krvi. Znanstvenici tvrde kako umjetni madež tim načinom može otkriti rane znakove bolesti i spasiti živote.

Ekscesne vrijednosti kalcija u krvi se javljaju u vrlo ranoj fazi nekih karcinoma. Kalcij iz kostiju odlazi u krvotok često i prije nego što netko napipa izraslinu ili liječnik otkrije karcinom. Zato su genetskim inženjeringom napravljene stanice i implantirane su pod kožu kako bi otkrivale perzistirajuće visoke vrijednosti kalcija u krvi što bi liječnicima dalo velike mogućnosti brzog liječenja.

Umjetni madež napravljen je na odjelu biosistemskih znanosti i inženjerstva ETH Zurich u Baselu kako bi u što ranijoj fazi mogao otkriti 4 najčešća karcinoma: dojke, prostate, pluća, te crijeva

Uspješno je ispitan na miševima i svinjama, te se vjeruje da će testiranja na ljudima završiti za 5 godina, a da će za 10 godina biti u širokoj upotrebi.

Ljudi koji će nositi ovaj implantat moraju posjetiti liječnika nakon pojave madeža koji signalizira da nešto nije u redu. Ljudi će moći sami gledati promjenu, a znanstvenici vjeruju kako će napraviti i madež koji će se vidjeti samo pod crvenim svjetlom kako pacijenti ne bi prolazili kroz stres postane li madež smeđe boje.

Studija na miševima, koja je objavljena u časopisu Science Translational Medicine, pokazuje da biomedicinska tetovaža može otkriti promjene vrijednosti kalcija u krvi, no još moramo vidjeti hoće li tako biti i kod ljudi. Visoke vrijednosti kalcija mogu biti i indikator ponekih karcinoma, ali i nekih drugih stanja.

"Rano otkrivanje karcinoma je najbolji način povećanja stope preživljavanja, tako da je pronalazak načina za promatranje ljudi koji imaju veći rizik ili onih u remisiji vrlo važan izazov", zaključuju znanstvenici.

Anita Blažinović

Objavljeno: 23.04.2018