Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvala je na bolju povezanost tržišta rada i obrazovnog sustava, pogotovo zbog činjenice da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oko 6200 osoba s invaliditetom čeka posao

 

Završio je 22. Hrvatski simpozij osoba s invaliditetom s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan 16. i 17. listopada u Zagrebu, Jankomirska 27, u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH-a, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Grada Zagreba, a pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te gradonačelnika Zagreba Milana Bandića.

Glavna tema Simpozija bila je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom – Obrazovanje, zapošljavanje i položaj osoba s invaliditetom.

Drugog dana Simpozija predstavljena su iskustva u zapošljavanju i inkluzivnom obrazovanju osoba s invaliditetom, koja su iznijeli predstavnici udruga, pretežno njihovi predsjednici.

Tako je predsjednik Udruge tjelesnih invalida Bjelovar Tomislav Novosel kao zaključak svoje prezentacije istaknuo: "Sa ciljem ravnomjerne zemljopisne raspodjele sredstava i što veće koristi osoba s invaliditetom, nužno je suradnju između Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Zavoda za zapošljavanje dići na višu razinu. Obje institucije moraju biti pristupačne za osobe s invaliditetom. Značajniju ulogu moraju imati lokalna samouprava i regionalna uprava.“

Kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom, savjetovao je da se prouči i primijeni model Velike Britanije, tzv. Glavarina.

"Potrebno je više posvetiti pažnje, kao i usmjeriti sredstva na model zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada."

Miljenka Radović, mag. iur., govorila je na temu 'Zapošljavanje osoba s invaliditetom i društveno poduzetništvo', s naglaskom na beneficirani radni staž kod određenih skupina osoba s invaliditetom, kao i na starosnu i invalidsku mirovinu, te prekvalifikacije, istaknuvši dobar primjer prakse u proizvodnje torbica, etua i novčanika od strane Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije.

 

Davor Marić, predsjednik Udruge osoba s invaliditetom Daruvar, istaknuo je prvenstveno problematiku osobnih asistenata i pomoćnika u nastavi, napomenuvši kako su imali problem oko vraćanja financijskih sredstava vezano za provađanje projekata financiranih iz europskih fondova.

Predstavnici Gradskog društva invalida Đurđevac istaknuli su primjer zapošljavanja preko Grada Đuđevca, a ne kroz Udrugu, što se pokazalo iznimno dobrim u samom radu Udruge.

Tomislav Veić iz Udruge Bubamara istaknuo je odgovornost nadležnih u određeno vrijeme kad su se donašali zakoni, budući se kroz godine provlače problemi koji se još uvijek nisu riješili – poput npr. vraćanja financijskih sredstava tijekom provođenja europskih projekata. Apelirao je na sve da se pod hitno nešto napravi, kako bi se napokon poboljšala kvaliteta rada udruga, a također da se i riješi financiranje istih. Ujedno je istaknuo da je potrebna napokon odlučnost nadležnih u donošenju ključnih rješenja.

Aleksandra Milković, izvršna direktorica iz Udruge osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije, iznijela je nekoliko primjera problema s kojima su se suočavali kroz proteklo razdoblje, prvenstveno u vezi osobnih asistenata, pomoćnika u nastavi, mjera javnih radova.

 

Predstavnici osoba s invaliditetom sa senzorskim oštećenjima nisu se odazvali, već je na Simpozij došla samo jedna članica Hrvatske udruge za školovanje pada vodiča i mobilitet.

Moderatorsku palicu prvi dan držala je Mandica Knežević – predsjednica Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, a drugi dan Ratmir Džanić iz SOIH-a.

Podsjetimo još samo kako je bilo prvi dan Simpozija.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić, izaslanica premijera Andreja Plenkovića, najavila je da će se uskoro zakonski regulirati mogućnost da osobe s invaliditetom više ne gube osobnu invalidninu u slučaju zaposlenja, vjerujući da će se do kraja godine povećati iznos osobnih invalidnina, kao i doplatka za pomoć i njegu.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvala je na bolju povezanost tržišta rada i obrazovnog sustava, pogotovo zbog činjenice da na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oko 6200 osoba s invaliditetom čeka posao – ponajviše radi nedostatne obrazovanosti za potrebe današnjeg tržišta. Pri tome je napomenula kako srednje stručne škole u Hrvatskoj djecu s teškoćama u razvoju i dalje osposobljavaju za poslove nepotrebne tržištu te da školama nedostaju stručnjaci za rad i rehabilitaciju s takvom djecom, a kasnije i osoba s invaliditetom. Ujedno je upozorila na praksu kojom se djecu s teškoćama u razvoju usmjerava u posebne odgojno-obrazovne ustanove, potkrijepivši tvrdnje rezultatima ankete provedene od strane Ureda pravobraniteljice u 100 srednjih škola u Hrvatskoj, koja je pokazala da u 78 posto škola nedostaju stručni suradnici za rad s djecom s teškoćama u razvoju, poput logopeda.

 

Dopredsjednica zajednice udruga osoba s invaliditetom Marica Mirić ustvrdila je kako je zadnje dvije godine ipak učinjen iskorak u zapošljavanju osoba s invaliditetom, zahvaljujući uvođenju kvota kroz Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, napomenuvši pri tome kako još uvijek postoje predrasude kod poslodavaca, kao i objektivne teškoće budući osobe s invaliditetom nemaju struku koja se traži na tržištu rada. Naglasila je da djeci s teškoćama obrazovanje mora biti pristupačnije, kako fizički, tako i programski, a posebno visoko obrazovanje s obzirom da im jedino dobro obrazovanje može osigurati konkurentnost na tržištu rada.

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić predstavila je izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je prošao prvo saborsko čitanje, a kao cilj tih izmjena istaknula je ubrzanje i olakšavanje ulaska osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije. Istaknula je da će se u Centre za profesionalnu rehabilitaciju osobe s invaliditetom ubuduće će se upućivati direktno na procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja, kako je to predviđeno sadašnjim zakonom. Precizirat će se i odredbe o kvotnom zapošljavanju, a predlaže se razdoblje od 24 mjeseca od upisa u sudski registar, tijekom kojega novi poslodavac ne bi imao obavezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Vezano uz kvotno zapošljavanje, na skupu je iznesen i podatak da je danas u RH zaposleno 10.555 osoba s invaliditetom, te da ih se svake godine zaposlilo više od 2500 - u 2015., 2016. i u prvih sedam mjeseci 2017. godine.

Vezano za izmjene metodologije vještačenja, Đurđica Blažinkov Živković iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, govorila je o novoj Uredbi o metodologijama vještačenja, istaknuvši pri tome da je postupak vještačenja ubrzan i olakšan, uvedena je jednostavnija lista oštećenja, izmijenjeni su kriteriji funkcionalne nesposobnosti, a ukinuti su i česti kontrolni pregledi na koje su se najviše žalile udruge, a koji su sada prepušteni tražiteljima usluga.

Hrvatski zavod za zapošljavanje predstavio je unapređenje kompetencija i zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz redovite aktivnosti HZZ-a i EU projekte.

Pierre Gyselinck iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom iznio je iskustvo inkluzivnog obrazovanja u Flandriji, dok je Giampiero Griffo govorio o inkluzivnom obrazovanju kao ljudskom pravu. Erzsébet Földesi iz Budimpešte govorila je o budućnosti mobilnosti unutar EU.

Predstavnici 8. Centra znanja – saveza osoba s invaliditetom predstavili su Ciljeve održivog razvoja 2030.

Na održanim paralelnim radionicama iznijela su se iskustva. S radionice 'Žene s invaliditetom' Štefica Roginić iznijela je zaključak s pitanjem koliko se u udrugama općenito razmatra i ocjenjuje položaj žena s invaliditetom, naročito u ruralnih sredinama. Radmila Funtek, predsjednica Društva multiple skleroze Koprivničko-križevačke županije, istaknula je da otkad su zaposlene žene s invaliditetom, nastao je babyboom u Udruzi. U drugoj radionici 'Zapošljavanje osoba s invaliditetom' moderatorica je bila Marijana Grgin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prisutne je posebno zaintegriralo saznanje koje je iznijela Nevenka Baran s Visokog trgovačkog suda, prema kojem svi nezadovoljni građani, kao i udruge, koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu na hrvatskom jeziku poslati direktno upite Europskoj komisiji, koja im je dužna odgovoriti na hrvatskom jeziku.

Marinka Bakula Anđelić i Romana Galić predstavile su Grad Zagreb, kao predvodnika u zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Sve u svemu, dvodnevni Simpozij bio je prilika da različiti predstavnici Udruga iznesu probleme, kao i primjere dobre prakse, ostavivši zadaću nadležnima – prvenstveno SOIH-u, Zavodima, ministarstvima i ostalima – da što prije olakšaju administraciju i iskorijene diskriminacije, kao i da se što prije riješi pitanje financiranja udruga, kao i u vezi projekata, o kojima ovise brojni korisnici diljem naše zemlje.

Udruge koje su se predstavile na Simpoziju požalile su se na nedostatak financijskih sredstava, budući da najveći dio dobivaju postojeće zaštitne radionice. Stoga na nadležnima ostaje da riješe taj problem, kako bi svi mogli sudjelovati u 'velikom kolaču' koji se nudi iz europskih fondova, budući osobe s invaliditetom, kao i djeca s teškoćama u razvoju, imaju jednaka prava, kako one u metropoli, tako i u ruralnim mjestima i ostalim gradovima zemlje.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 18.10.2017