Ljubica Lukačić: Donijet ćemo zakon o inkluzivnom dodatku, povećati osobnu invalidninu i doplatak za pomoć
Saborska zastupnica te pomoćnica ravnatelja ustanove URIHO smatra i da je potrebno donijeti zakon o osobnim asistentima
U ponedjeljak, 5. prosinca, Ljubica Lukačić je na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom predstavila program vezan za osobe s invaliditetom. Donošenje zakona o inkluzivnom dodatku, povećanje osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu te donošenje zakona o udrugama od posebnih društvenih interesa, samo su neke od stavki koje su u programu Vlade premijera Andreja Plenkovića.
“Prvi cilj koji smo zacrtali bio je zakon o inkluzivnom dodatku. Njega nije moguće donijeti u kratkom roku i trebat će nam dvije godine da ga temeljito razradimo”, kazala je saborska zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ).
"Kroz to razdoblje imamo obvezu prema osobama s invaliditetom koji dugi niz godina nisu dobili niti jednu kunu povećanja osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu te vjerujem da će se još u ovom proračunu naći sredstva za povećanje."
Zastupnica Lukačić stavila je naglasak i na donošenje zakona o udrugama od posebnog društvenog interesa. To smatra veoma važnim jer udruge osoba s invaliditetom moraju imati sustavno financiranje.
"Ovako kako je to danas – hoće li Zaklada za razvoj civilnog društva nešto dati ili ne i hoće li iz proračuna Hrvatske lutrije biti određena neka sredstva ili neće - možda i funkcionira ako se radi o financiranju projekata, no za osnovno financiranje udruga mislim da sredstva trebaju biti osigurana u državnom proračunu. Oko toga ćemo, kao i načina i modela, još određeno vrijeme razgovarati. Zakon već načelno postoji”, istaknula je.
Najavila je i da će se izmijeniti Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja, kao i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
“Mi još uvijek nemamo dokument kojim dokazujemo da smo osobe s invaliditetom”, istaknula je zastupnica Lukačić. Izmjene ta dva zakonska propisa veoma su značajne kako bi se konačno znalo tko su to osobe s invaliditetom, a tko osobe s tjelesnim oštećenjem.
Vezano za zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, Lukačić je kazala da će Zavodu za vještačenje morati dati jače ovlasti kako bi on bio dvostupanjsko tijelo koje bi moglo donositi rješenje o statusu osobe s invaliditetom na koje se može položiti žalba. "Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja moramo riješiti da osoba s invaliditetom sama može tražiti da joj se utvrdi status osobe s invaliditetom. Danas to nije moguće", dodala je.
Smatra i da je potrebno donijeti zakon o osobnim asistentima.
Od 1. siječnja neće se plaćati porez na motorna vozila i godišnji porez.
Lukačić je ocijenila i da je rana intervencija veoma važna neovisno radi li se o djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom koja je nastradala pa ne zna kud bi sa sobom i ne može se snaći.
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predstavljao je Fabijan Kraljević, savjetnik Anke Slonjšak, koji je predstavio dosadašnji rad Uredai buduće programe koji se misle provoditi.
Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zdravlja na radu Vitomir Begović naveo je da Hrvatska na godišnjoj razini ima evidentiranih 16.000 ozljeda na radu. Od tog broja je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje priznao 13.700, a prošle godine dogodilo se 20 smrtnih ozljeda.
“Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa, a alat za ostvarivanje kada je u pitanju radno stanovništvo je zaštita na radu. Zaštita zdravlja u radnoj i životnoj sredini je poveznica koja je važna za područje javnog zdravstva i u tom dijelu se mora ostvariti sinergija u djelovanju kad je u pitanju zdravlje ljudi”, kazao je Begović. Usto je istaknuo da prilagođavanje rada sposobnostima, vještinama i zdravstvenom stanju pojedinca, kao i prihvaćanje drugih vidova različitosti, trebaju biti jedan dinamičan i neprekidan proces koji se temelji na procjeni rizika tijekom cijelog radnog vijeka.
"Organizirali smo okrugli stol da bi čuli kako razmišlja Ljubica Lukačić i što treba učiniti za ovaj naš zakon o udrugama osoba s invaliditetom od posebnog interesa. Jer nije isto biti član udruge sakupljača ljekovitog bilja i leptira ili udruge osoba s invaliditetom. Udruga je naša sudbina, bez obzira o kojoj vrsti invaliditeta se radi. Naši članovi svoj društveni život uglavnom moraju provoditi u udrugama. Čuli smo puno dobrih namjera a za mene su i dobre namjere jako dobro došle“, naglasio je između ostalog Josip Petrač, predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada.
Domagoj Glažar
Objavljeno: 06.12.2016