Iz HSLS-a poručuju da je zaštita vodocrpilišta i osiguranje zdrastvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu u ovom trenutku najveći interes građana Zagreba

 

U središnjici HSLS-a u Zagrebu, na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, održana je konferencija za medije s temom zagrebačkih vodocrpilišta i njihova ugrožavanja.

Oko zagrebačkih vodocrpilišta konstantno je prisutan veliki broj divljih odlagališta, nelegalne i napuštene šljunčare zatrpane su otpadom, lokacija opasnog otpada Savica Šanci nije sanirana, kvaliteta sustava odvodnje je sve slabija, ne postoje konkretne mjere za prijelaz sa konvencionalne poljoprivrede na ekološku, a sve navedeno upozorava na moguću ozbiljnu ugrozu kvalitete pitke vode sa zagrebačkih vodocrpilišta, naglašava HSLS te apelira na poduzimanje mjera za očuvanjem kvalitete vode za ljudsku upotrebu.

Prije dva tjedna HSLS Grada Zagreba podržao je donošenje Programa mjera sanacije unutar zona sanitarnih zaštita za šest zagrebačkih vodocrpilišta.

"Ovaj Program smatramo izuzetno važnim dokumentom, o čijoj primjeni će ovisiti kvaliteta vode za ljudsku upotrebu, te želimo upozoriti kako neće biti prihvatljivo samo njegova djelomična provedba što se često prakticira sa sličnim dokumentima vezanim uz zaštitu okoliša. Inzistirat ćemo na realizaciji svih mjera iz ovog Programa, budući su zagrebačka vodocrpilišta s jedne strane potencijalno ugrožena smanjivanjem kapaciteta crpljenja podzemne vode, a sa druge strane sve većim rizikom od onečišćenja. Posebno želimo naglasiti opasnost od onečišćenja i utjecaja na kvalitetu voda za ljudsku upotrebu jer smatramo da je ista danas u Zagrebu potencijalno ugrožena iz najmanje tri razloga:

- oko vodocrpilišta se nalazi veliki broj divljih odlagališta i šljunčara zapunjenih otpadom te jedna opasnim otpadom onečišćena lokacija - Savica Šanci;

- sustav odvodnje otpadnih voda je većim dijelom propusan, a u isto vrijeme jednako je loš i propusan sustav vodoopskrbe s velikim gubicima pitke vode tijekom transporta;

- prakticira se konvencionalni način poljoprivredne proizvodnje uz korištenje različitih po okoliš štetnih sredstava, koji se vremenom infiltriraju u podzemne vode te ih na taj način onečišćuju“, upozoreno je iz HSLS-a.

HSLS smatra nedopustivim da Grad Zagreb ima stalni problem s divljim odlagalištima i mišljenja je da se ovom problemu pristupa kampanjski, zbog čega i nema sustavnog i trajnog rješenja. Zbog toga se s vremenom sve više povećava rizik od utjecaja divljih deponija na kvalitetu podzemnih voda, odnosno voda za ljudsku upotrebu. Samo su u zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta evidentirana 53 divlja odlagališta i 69 šljunčara – od toga nekoliko aktivnih, u kojima se nalaze za sada nepoznate količine i vrste otpada. Također, u II zoni vodocrpilišta Petruševac nalazi se opasnim otpadom onečišćena lokacija Savica Šanci, koja je dio zaštićenog ornitološkog rezervata. Ova lokacija je u novom nacrtu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske prepoznata kao „crna točka“, tj. potencijalna ekološka bomba od koje konstantno prijete veći negativni utjecaji na okoliš. Posebno zabrinjava sudbina opasnog otpada nakon gašenja zagrebačkog postrojenja PUTO, jer postoji bojazan da je dio koji se prije obrađivao na ovom postrojenju nelegalno odbačen i kao takav bi predstavljao veliku, dugoročnu prijetnju za sve sastavnice okoliša, ponajviše za podzemne vode.

HSLS izražava zabrinutost zbog izrazito lošeg stanja i velikog stupnja propuštanja i gubitaka kanalizacijskog, odnosno vodovodnog sustava koji iznosi gotovo 50 posto. Zbog velikih gubitaka vodovodne vode, mora se crpiti gotovo dvostruko veća količina vode od potrebne, a za čiji transport se do krajnjih korisnika troši i enormna količina električne energije. Grad Zagreb je donio Strategiju razvoja vodoopskrbe do 2035. godine, ali iz HSLS-a upozoravaju da će i ova Strategija biti kao i mnoge druge - mrtvo slovo na papiru ukoliko se ne osiguraju potrebna financijska sredstva i ukoliko ne bude političke volje da se problemi rješavaju prije svega transparentno i stručno.

HSLS također upozorava i podsjeća kako su već ranije provedena istraživanja pokazala da je poljoprivredna djelatnost jedna od većih onečišćivača podzemnih voda na području Grada Zagreba. Tako su pesticidi kao karakteristični spojevi vezani uz korištenje u poljoprivredi - uz teške metale, klorirane ugljikovodike, nitratne spojeve i farmaceutske spojeve, glavni onečišćivači podzemnih voda.

Navedena činjenica predstavlja dovoljan razlog da se na razini Grada započne sa strateškim promišljanjem zamjene postojećeg konvencionalnog načina poljoprivredne proizvodnje s ekološkom proizvodnjom.

HSLS smatra da se sa ciljem smanjivanja rizika od onečišćenja voda za ljudsku upotrebu, a koje se dobivaju sa zagrebačkih vodocrpilišta, moraju poduzeti predviđene mjere.

Stoga pozivaju gradonačelnika Zagreba i gradske institucije da ih hitno provedu na sljedeći način:

- da odmah pristupe uklanjanju i sanaciji divljih odlagališta u zonama sanitarne zaštite;

- da odmah provedu istražne radove na divljim šljunčarama i na lokaciji Savica Šanci, kako bi se utvrdile površine onečišćenja, vrste i količine otpada na utvrđenim lokacijama;

- da na temelju rezultata istražnih radova izrade odgovarajuća projektna rješenja i provedu sanaciju svake pojedine otpadom onečišćene lokacije;

- da za sanaciju lokacije Savica Šanci apliciraju na sredstva iz EU fondova, budući se radi o većoj lokaciji onečišćenoj opasnim proizvodnim otpadom, čija sanacija će koštati više desetaka milijuna kuna;

- da naprave plan ispitivanja vodonepropusnosti kanalizacijske mreže te na temelju njega odrede Program i provedu program sanacije ili zamjene kanalizacijskih cjevovoda;

- da osiguraju više sredstava za poboljšanje do sada utvrđenih nedostataka na kanalizacijskoj mreži - predviđeno 108 milijuna kn do 2019. godine i vodovodnoj mreži - predviđeno 27 milijuna kuna do 2019. godine, na način da se i planirana sredstva za izgradnju fontana preusmjere na izgradnju kvalitetne kanalizacijske i vodovodne infrastrukture;

- da naprave plan i izvrše zamjenu starih dijelova kanalizacijskog sustava, od kojih su neki stari 100 i više godina;

- da naprave dugoročni plan zamjene cementno-azbestnih vodovodnih cijevi, kako bi se u potunosti otklonio rizik od mogućeg onečišćenja voda za ljudsku upotrebu štetnim azbestnim vlaknima;

- da ubrzaju i u razumnom roku od nekoliko mjeseci omoguće ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti za provođenje radova na poboljšanju činkovitosti sustava javne odvodnje i vodovodne mreže;

- da naprave plan prelaska s konvecionalnog načina poljoprivredne proizvodnje na ekološki način.

Mišljenje je HSLS-a da je zaštita vodocrpilišta i osiguranje zdrastvene ispravnosti vode za ljudsku upotrebu u ovom trenutku najveći interes građana Grada Zagreba i taj interes mora biti ispred interesa investicija u neke druge projekte koji ne pridonose u bitnom kvaliteti života građana.

"U ovom trenutku nema pokazatelja da je situacija po kvalitetu pitkih voda koje koristimo kritična, ali ona svakog trenutka može postati ozbiljna te je stoga nužno preventivno djelovati, osigurati sredstva i pristupiti operacionalizaciji zacrtanih mjera iz usvojenog Programa te naših prijedloga koji djelomično nadopunjuju ovaj Program“, poručuju iz HSLS-a.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 02.08.2016