Procjene su da u Hrvatskoj od alergijske hunjavice, koja smanjuje fizičko i intelektualno funkcioniranje, pati oko 30 posto stanovništva kojem ona značajno utječe na kvalitetu života i produktivnost

Alergija je nepravilno funkcioniranje tj. poremećaj imunološkog sustava. Organizam alergične osobe burno reagira na jednu ili više tvari iz prirodnog okruženja koje inače nisu štetne. Te tvari zovu se antigeni ili alergeni.

Alergene možemo podijeliti u dvije skupine. Inhalacijski alergeni koji obuhvaćaju pelud stabala, trava i korova, grinje, kućna prašina, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka. Ovo su alergije na tvari koje unosimo disanjem. Nakon sezona peludne alergije koja završava prestankom cvatnje drveća, trava i korova započinje sezona tzv. zimskih alergija. Tijekom sezone centralnog grijanja pojačavaju se simptomi alergije na prašinu, grinje i kućne ljubimce, koji su slični simptomima prehlade (kihanje, curenje nosa ili svrbež), ali ne prolaze kao prehlada.

Bolest za cijeli život

Nutritivne alergene u organizam unosimo hranom. Najčešće su to razni orašasti plodovi (kikiriki, orah, badem, lješnjak), morski plodovi (ribe, rakovi, školjke), žitarice, jaja, voće i povrće (najčešće jagode i kivi). Nema lijeka za alergiju na hranu, stoga je jedini način prevencije potpuno izbjegavanje hrane koja ju uzrokuje. Jednom izražena alergija može nas pratiti cijeli život, iako se može i povući nakon nekog vremena. Kod male djece često se javljaju alergije na mlijeko, koje se kasnije potpuno povlače. Činjenica je da su neki ljudi alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija ovisi o načinu tretiranja namirnice. Uz navedene skupine često se javljaju i alergijske reakcije na lijekove (najčešće penicilin), ubode insekata, tvari iz našeg radnog okruženja i prerađena hrana „obogaćena“ tisućama kemijskih aditiva.

Postoje razni simptomi alergija, od lakših do izrazito teških, mogu biti lokalni ili na cijelom tijelu (anafilaksija). Lokalni simptomi se najčešće manifestiraju na mjestima kao što su nos, oči, uši, grlo i koža, dok je anafilaksija puno opasniji problem koji se manifestira u relativno kratkom roku nakon kontakta s alergenom diljem tijela, a može dovesti i do smrtnog ishoda. Da bi se smanjio ili izbjegao utjecaj alergije, važno je otkriti tvari koje su uzrok alergije (alergene).

Psi i mačke za stjecanje imuniteta

Mnogi, posebno mlađa populacija, alergični su na grinje iz kućne prašine, stoga je potrebno redovito provjetravati prostorije, čistiti vlažnom krpom, maknuti tapisone, tepihe i zastore, održavati vlagu manju od 50 posto i ne zagrijavati prostoriju više od 22 stupnja Celzijeva. Kako bi uništili grinje iz plišanih igračaka korisno ih je povremeno zamrznuti u dubokom zamrzivaču. Istraživanja Zavoda za javno zdravstvo Henry Ford Hospital u Detroitu pokazala su kako je držanje ljubimaca u kuću (pasa i mačaka), u ranoj dobi djeteta, vrlo dobro za stjecanje imuniteta, tj. djeca koja odrastaju uz pse i mačke općenito imaju manje alergija i zdravstvenih tegoba.
Rezultati nove britanske studije su pokazali da je broj osoba koje su razvile neku alergiju u posljednjih 25 godina u porastu, te od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća svakih deset godina broj oboljelih poraste za pet posto. Svaki drugi stanovnik Zapadne Europe pati od neke vrste alergije, a najčešća je alergijska hunjavica. Procjene su da u Hrvatskoj od alergijske hunjavice, koja smanjuje fizičko i intelektualno funkcioniranje,  pati oko 30 posto stanovništva kojem ona značajno utječe na kvalitetu života i produktivnost.

Božica Ravlić

Objavljeno: 19.05.2013