Ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić rekao je kako je riječ o dugoročnoj strateškoj viziji školstva koja će informatizacijom poslovnih procesa u školama osigurati transparentnost poslovanja i opću dostupnost podataka, te općenito učinkovitije poslovanje škola

Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta

Digitalno zrele škole, spojene na ultra brzi internet i potpuno informatički opremljene sa svim informatiziranim procesima poslovanja, učenja i poučavanja budućnost su svakog naprednog suvremenog obrazovnog sustava, pa tako i hrvatskog, poruka je Svečane skupštine Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ), održane u ponedjeljak u Zagrebu.

To je ujedno cilj projekta e-Škole, nacionalnog projekta razvoja digitalno zrelih škola koji je pokrenuo CARNet s partnerima, a koji podrazumijeva škole visoko opremljene informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (IKT).

Na značaj ICT tehnologije kao ključne tehnologije današnjice, i to osobito u području obrazovanja, osvrnuo se na Skupštini HIZ-a u Hotelu Panorama ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar.

Istaknuo je kako je riječ o izuzetno važnom projektu od nacionalne važnosti. "Trebali bismo što jače svim mogućim vezama utjecati na društvo da prepozna značaj tog projekta i ulaganja u obrazovanje, posebno ono uz pomoć ICT tehnologije", kazao je ministar.

Ravnatelj CARNeta Zvonimir Stanić rekao je kako je riječ o dugoročnoj strateškoj viziji školstva koja će informatizacijom poslovnih procesa u školama osigurati transparentnost poslovanja i opću dostupnost podataka, te općenito učinkovitije poslovanje škola.

"Riječ je o projektu koji je već dvije godine u pripremi i za koji se nadamo da će uvelike promijeniti način obrazovanja u Hrvatskoj i način što i kako učenici uče u školama", kazao je Stanić, napomenuvši da je cilj projektom obuhvatiti barem 60 posto škola.

Cilj projekta je cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće, koje će obrazovati digitalno kompetentne i istraživački orijentirane učenike, spremne za zahtjeve modernog obrazovanja i europskog tržišta rada.

Informatizacija nastavnih procesa dugoročno bi trebala pridonijeti tome da će u budućnosti sva djeca moći nastavu u potpunosti pratiti putem digitalnih obrazovnih sadržaja, pomoću tableta/mobitela/laptopa ili nekog drugog srodnog uređaja, a nastavnicima će omogućiti razvoj sadržaja korištenjem svih prednosti koje pruža takav oblik poučavanja.

Projekt podrazumijeva nacionalnu implementaciju dosadašnjih pilot projekata kao što su e-Dnevnik, Škole 2.0, Nikola Tesla portal i drugih, a prepoznat je kao projekt od iznimne nacionalne važnosti, kako od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, tako i od drugih ministarstava, među kojima regionalnog razvoja i fondova EU-a, gospodarstva, te rada i mirovinskog sustava.

Predviđeno trajanje projekta je sedam godina, a njegova ukupna vrijednost do 2022. je 143 milijuna eura, od čega će se 15 posto osigurati iz nacionalnih i lokalnih proračuna a ostatak iz strukturnih fondova EU-a.

"Pilot projekt, u trajanju od dvije školske godine i vrijednosti 40 milijuna eura, trebao bi početi 1. siječnja 2015. i obuhvatiti 140 škola tijekom školskih godina 2015./2016. i 2016./2017.", kazao je Stanić.

Nakon toga slijedi provedba glavnog projekta koji bi trebao završiti do 2022., kad bi trebala završiti i faza financiranja iz stukturnih fondova, dodao je.

Projekt je planiran kroz četiri faze koje se djelomično preklapaju, a projektnu dokumentaciju CARNet zasad financira iz vlastitih sredstava.

Stanić je napomenuo da projekt podrazumijeva i digitalno kompetentne nastavnike koji u svakodnevnom radu koriste računalnu i mobilnu opremu, te obrazovne aplikacije i digitalne nastavne materijale. U tome moraju dobiti i adekvatno obrazovanje i punu podršku, kako svog kolektiva, tako i resornog ministarstva.

U projektu bi se trebala koristiti sva odgovarajuća već postojeća oprema, koja bi se tamo gdje treba nadogradila, a CARNet bi osigurao centralnu tehničku podršku.

Prednosti za škole i obrazovne procese su brojne, napomenuo je Stanić, a neke od njih su učinkovito i transparetno upravljanje školama, smanjenje ukupnih sredstava za javnu nabavu, brza i jednostavna komunikacija među svim dionicima, digitalno kompetentni učenici s povećanom motivacijom za učenjem i nastavkom školovanja, te digitalno kompetentni nastavnici.

"Tih 143 milijuna eura koliko vrijedi taj projekt bit će najbolje uloženi novac Europske komisije u ovu zemlju ikad", poručio je na kraju ministar Mornar, kojemu je ujedno na Skupštini uručeno posebno priznanje Kristalni globus za sveukupni doprinos razvoju informatičke znanosti.

Hina

Foto: Daniel Kasap/PIXSELL

Objavljeno: 09.12.2014