Tehnologija u službi zdravlja: Google razvija detektore raka, srčanog i moždanog udara
Nanočestice bi se se mogle kreirati tako da se lijepe za tumorske stanice ili dijelove tumorskog DNK ili bi pronalazile aterosklerotične plakove koji su pred odvajanjem od stijenki krvnih žila i tako bi se prevenirali srčani ili moždani udari ili bi pak uočavale biokemijske promjene u krvi
Google razvija detektor raka, srčanog ili moždanog udara te drugih bolesti u puno ranijoj fazi nego što je to sada moguće, prenosi BBC.
Tvrtka radi na razvoju tehnologije u kojoj bi nanočestice, koje ulaze u krvotok pacijenta nakon što se progutaju u tableti, otkrivale patološke promjene na staničnoj i biokemijskoj razini i to bi se očitavalo senzorom koji se nosi na ruci poput sata.
Ideja je na taj način razviti sustav ranog upozorenja jer se u slučaju nekih tumora, poput raka gušterače, bolest dijagnosticira često tek kad je neizlječiva.
Znanstvenici pokušavaju iskoristiti razlike između stanica raka i zdravih stanica kako bi stvorio sustav prepoznavnja bolesnih stanica. Ambicija je Googlea stvoriti sustav stalnog praćenja kako bi se u svakom trenutku otkrili prvi znakovi tumora ili drugih bolesti omogućavajući tako postavljanje dijagnoze prije nego što se pojave prvi simptomi.
Projekt vodi istraživački dio tvrtke Google X koji se bavi potencijalno revolucionarnim otkrićima a na čelu mu je molekularni biolog Andrew Conrad koji je ranije razvio jeftiniji test za HIV koji je sada raširenoj primjeni.
"Ono što pokušavamo je pretvoriti medicinu iz reaktivne u proaktivnu i preventivnu", kazao je za BBC.
"Nanočestice... vam omogućavaju da istražite tijelo na molekularnoj i staničnoj razini."
Nanočestice bi se se mogle kreirati tako da se lijepe za tumorske stanice ili dijelove tumorskog DNK ili bi pronalazile aterosklerotične plakove koji su pred odvajanjem od stijenki krvnih žila i tako bi se prevenirali srčani ili moždani udari ili bi pak uočavale biokemijske promjene u krvi primjerice povišeni kalij.
Uz pomoć programa obrađivale bi se informacije o nanočesticama jer se, primjerice, vjeruje da bi se slobodne čestice kretale drugačije od onih vezanih uz tumorske stanice pa bi se tako postavljale dijagnoze.
Ravnatelj londonskog instituta za istraživanje raka Paul Workman kaže za BBC kako se radi o fascinantnoj ideji za koju je nemoguće sada reći hoće li se ostvariti ili će ostati tek san.
Hina
Objavljeno: 31.10.2014