Potaknuta brojnim neprimjerenim medijskim izvještajima o slučajevima seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić obraća se javnosti priopćenjem te apelira na nakladnike, urednike i novinare da vode računa o zaštiti privatnosti i dostojanstva djece o kojoj se izvještava

Uloga medija iznimno je važna u jačanju svijesti o potrebi zaštite djece od spolnoga nasilja i iskorištavanja, kao i potrebi jačanja mehanizama u društvu koji olakšavaju prijavljivanje takvih djela te osiguravaju brze pravosudne procedure i potporu  djetetu za uspješan oporavak od traume. Osobito su korisni oni medijski prilozi koji, uz osvjetljavanje pojave zlostavljanja djece, ukazuju na mogućnosti prevencije te na punktove na kojima djeca i roditelji mogu dobiti pomoć ili savjet. Nažalost, mnogi naši mediji uglavnom ostaju na razini izvještavanja o pojedinačnim slučajevima, pri čemu nerijetko ignoriraju stručne smjernice, Kodeks časti hrvatskih novinara i preporuke pravobraniteljice za djecu o zaštiti prava djece u medijima. 

Premda najčešće ne otkrivaju izravno identitet djeteta koje je žrtva ili svjedok, mediji navode niz detalja koji omogućuju njegovo posredno otkrivanje. Riziku od otkrivanja identiteta u medijima najviše su izložena djeca koju je spolno zlostavljao netko od članova obitelji  - otac, majka, ujak, očuh - jer novinari smatraju da javnost ima pravo znati tko je zlostavljač pa otkrivanjem identiteta počinitelja ili osumnjičenika, posredno otkrivaju i identitet djeteta.

Osim toga, iznošenjem detaljnog opisa zlostavljanja, čak i uz zaštićeni identitet, mediji izlažu dijete sekundarnoj viktimizaciji čineći ga još ranjivijim u njegovu neposrednom okružju. Dodatna šteta nanosi se djetetu javnim iznošenjem sumnji u vjerodostojnost optužbe za zlostavljanje, čime ono postaje žrtva medija, neovisno o tome je li se seksualno nasilje stvarno dogodilo.Neprimjereno se ponekad izvještava i o djeci koja su izgubila život kao žrtve spolnoga nasilja.

Osobito zabrinjava to što novinari ponekad javnosti otkrivaju i identitet osobe koja je prijavila počinitelja nasilja policiji ili centru za socijalnu skrb. Objava ovih podataka  nedopustiva je, ne samo zato što u konkretnom slučaju može naštetiti istrazi, već i zato što se time zastrašuje prijavitelje sličnih delikata na štetu djece, umjesto da ih se ohrabri na prijavljivanje nadležnim službama radi što brže zaštite djeteta od daljnjega nasilja.

Na potrebu bolje zaštite i poštovanja privatnosti djece u medijima, ali i u ustanovama u kojima se o njima skrbi, Hrvatsku je nedavno upozorio i UN-ov Odbor za prava djeteta.

Podsjećamo da se na stranici pravobraniteljice za djecu www.dijete.hr, u rubrici Za novinare, mogu naći i druge preporuke, primjerice o zaštiti privatnosti prilikom izvještavanja o nestaloj djeci te općenito o zaštiti prava djece u medijima.

Pravobraniteljica za djecu

Ivana Milas Klarić

Objavljeno: 22.10.2014