Intervju, Anka Slonjšak: Pritužbe osoba s invaliditetom na novi Zakon o socijalnoj skrbi

S pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjšak razgovarali smo povodom primjedaba osoba s invaliditetom na Zakon o socijalnoj skrbi te reakcije Ureda pravobraniteljice OSI obzirom na različite primjene odredaba u centrima za socijalnu skrb RH.

 

Obzirom da je prošlo devet mjeseci od izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kakav je utjecaj navedenog zakona na položaj osoba s invaliditetom?

- Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br. 157/13), koji je na snazi od 1. siječnja 2014. godine, donio je nekoliko promjena za korisnike prava – osobe s invaliditetom.

Promijenjene su neke odredbe koje reguliraju osobnu invalidninu, pa tako ovu naknadu ne može ostvariti dijete do godinu dana života.

Osobna invalidnina do sada se umanjivala ukoliko je roditelj korisnika osobne invalidnine ostvarivao pravo na rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete boravi 4 i više sati dnevno u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka. Prema novim odredbama osobna invalidnina se u tim slučajevima ne umanjuje.

Osobna invalidnina se u navedenim slučajevima priznaje u punom iznosu od 250 posto osnovice, odnosno u iznosu od 1.250 kuna.

Uz ovu pozitivnu izmjenu, taksativno su navedeni slučajevi kada se osobna invalidnina ne priznaje:

  • osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi

  • osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu

  • osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

  • djetetu do godinu dana života

  • djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

Na što se odnose pritužbe primatelja osobne invalidnine i onih koji su u postupku preispitivanja tih prava?

- U novom Zakonu o socijalnoj skrbi nepromijenjena je odredba da se iznos osobne invalidnine umanjuje za ostvareni prihod osobe s invaliditetom, osim nekih novčanih naknada i primanja koja se ne smatraju prihodom. Osobe koje nam se pritužuju upravo ukazuju na neprihvatljivost odredbe da se invalidnina umanjuje za prihod stečen nekim radom, makar on bio i minimalan. Isto tako, pritužuju se zbog toga što je odredba o tome što se smatra prihodom nedorečena i nerazrađena, pa su i različita postupanja nadležnih centara za socijalnu skrb. Tako se od osobne invalidnine oduzima štednja, kamata na štednju, ušteđevina, novčani iznosi dobiveni darovanjem, odštete i sl.

Što ste uočili kao neprihvatljivo po pitanju osobne invalidnine u Zakonu o socijalnoj skrbi?

- Osobna invalidnina ovako definirana, na više načina ne ispunjava svoju zakonski definiranu ulogu – a to je da je to naknada za osobe s teškim invaliditetom za uključivanje u život zajednice. Kao takva ne bi trebala biti vezana uz prihodovni i imovinski cenzus. Ukoliko to i jest, onda svakako ne može biti definirana na način koji stavlja u nejednak položaj istu kategoriju osoba – osoba s teškim invaliditetom. Tako, ukoliko osoba ostvaruje mirovinu do oko 2.200 kuna – invalidnina se ne umanjuje. Međutim, ako radom (a vidimo gore i na druge načine) stekne ili ima i najmanji iznos koji se smatra prihodom – invalidnina se odmah za taj iznos umanjuje.

Koje je preporuke Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uputio s ciljem preciznog i ujednačenog postupanja u postupcima priznavanja i preispitivanja prava na osobnu invalidninu?

- Zbog tako uređenog prava koje je za osobe s teškim invaliditetom jedno od najznačajnijih u sustavu socijalne skrbi, ured pravobraniteljica za osobe s invaliditetom prvo je još tijekom javne rasprave prije donošenja Zakona o socijalnoj skrbi, aktivno upućivao svoja mišljenja i prijedloge da se invalidnina ne umanjuje za prihod osobe.

Sada, nakon što je Zakon već u primjeni, uputili smo Ministarstvu socijalne politike i mladih da svim centrima za socijalnu skrb u RH daju detaljne upute o tome što se smatra prihodom, kako ne bi bilo različite primjene iste odredbe.

Također smo uputili prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbe koja u različiti položaj stavlja korisnika mirovine u odnosu na osobu koja je neki prihod ostvarila svojim radom. Smatramo da je tu nejednakost potrebno izmijeniti, kako bi se osobe s invaliditetom u što većoj mjeri zapošljavale, a ne vezale samo uz naknade.

Kako je položaj roditelja-njegovatelja reguliran novim Zakonom?

- Status roditelja njegovatelja također je novim Zakonom nepromijenjeno pravo. Nisu poboljšane odredbe vezano uz utvrđivanje težine invaliditeta osobe koja treba njegovatelja, niti su promijenjene odredbe koje se odnose na njegovatelja. Unatoč inzistiranju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da se proširi krug osobe njegovatelja i na druge članove obitelji (pa čak i izvan tog kruga), to nije podržano. Nedostatak proračunskih sredstava ne može biti opravdanje za nejednakost, stoga je i u ovom slučaju zatražena ocjena ustavnosti ovih odredbi.

Odredbe koje se odnose na druga prava osoba s invaliditetom nisu u bitnome mijenjane.

Razgovarala: Božica Ravlić

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

 

Povezane vijesti