Iako je dio kina i kazališta u Zagrebu i ostatku Hrvatske dostupan osobama s teškoćama kretanja, filmovi i kazališne predstave koji se tamo prikazuju i izvode skoro su u potpunosti nedostupni osobama s oštećenjima vida i sluha jer nisu prilagođeni

 

U sklopu projekta Filmom do senzibilizacije, Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator objavila je online Priručnik za prilagodbu audiovizualnog sadržaja, namijenjen prvenstveno filmskim dužinama u osnovnim i srednjim školama, ali i svim drugim mladim i odraslim autorima koji žele svoje filmove učiniti dostupnima osobama s oštećenjima vida i sluha.

U društvu još uvijek postoje stereotipi i predrasude prema osobama oštećena sluha i vida te su jedna od ključnih prepreka punoj integraciji osoba s invaliditetom u društvo. Uz to je, unatoč postojanju raznih strategija, velika većina kulturnih sadržaja i dalje nedostupna djeci s teškoćama u razvoju (TUR) i osobama s invaliditetom. Postojanje negativnih stavova i predrasuda koji rezultiraju nedovoljnim poticanjem inkluzivnog ozračja u školama i društvu posljedica su nepoznavanja potreba i mogućnosti djece s TUR i OSI. Preduvjet promjene takvog stanja je informiranje i edukacija o potrebama osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.

Cilj projekta Filmom do senzibilizacije je učiniti taj raskorak manjim kroz razvijanje održivog edukativnog programa za osnovne škole i edukacijom o potrebama i pravima osoba sa senzornim oštećenjima. Programom se radi na jačanju demokratske kulture i građanske svijesti djece i odraslih te na suzbijanju diskriminacije prema osobama s invaliditetom s ciljem inkluzivnog društva. Kroz edukacije o osobama s invaliditetom i njihovim pravima, projekt doprinosi i povećanju znanja o ljudskim pravima i aktivnom građanstvu. Edukacija učitelja i učenika polazi od razbijanja mitova o osobama sa senzornim oštećenjima, dovođenja u pitanje svih onih tvrdnji o tome što slijepe i slabovidne i gluhe i nagluhe osobe mogu ili ne mogu. Važan dio radionica je i 'stavljanje u cipele' osoba sa senzornim oštećenjima putem gledanja filmova bez mogućnosti da ih se vidi ili čuje, bez slike ili zvuka. Uz simulaciju senzornih oštećenja, važan segment radionica je iskustvo gledanja prilagođenih filmova, a osvještavanje i senzibilizacija ne provode se samo putem depriviranja osjetila, već se sudionike upoznaje s jednostavnim prilagodbama koje omogućuju pristup filmu.

Sudjelovanje i pristup djece i mladih kulturnim i umjetničkim aktivnostima potiče razvoj kreativnog razmišljanja, njihove osobnosti i identiteta no te aktivnosti nisu dostupne djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom zbog niza prepreka.

Pristup osoba s invaliditetom kulturnim aktivnostima u Hrvatskoj je još uvijek na niskoj razini jer se ne poštuje načelo razumne prilagodbe materijala. Iako je dio kina i kazališta u Zagrebu i ostatku Hrvatske dostupan osobama s teškoćama kretanja, filmovi i kazališne predstave koji se tamo prikazuju i izvode skoro su u potpunosti nedostupni osobama s oštećenjima vida i sluha jer nisu prilagođeni.

Iznimka je Hrvatska radiotelevizija, koja veliki dio informativnog sadržaja prilagođava osobama s oštećenjem sluha putem tumačenja na znakovnom jeziku. Manji dio dramskog sadržaja, primjerice filmove i serije, HRT prilagođava putem titlova za gluhe i nagluhe te audiodeskripcijm za slijepe i slabovidne.

U Hrvatskoj je u području prilagodbe audiovizualnog sadržaja za osobe sa senzornim oštećenjima i dalje najaktivnije civilno društvo koje provodi projektno financirane aktivnosti i programe. Pristupačnost kulturnih sadržaja i sudjelovanje u stvaranju istih povezano je s percipiranom kvalitetom života, a pridonosi razvoju osobe koja stvara i koristi kulturne usluge kao i razvoju društva u kojem osoba živi i djeluje.

U ovom projektu sudjelovale su i četiri osnovne škole iz različitih dijelova Hrvatske - OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice, OŠ Tituša Brezovačkog iz Zagreba, OŠ Antun i Stjepan Radić iz Gunje i OŠ Strahoninec iz Strahoninca, a educirano je 10 učitelja i stručnih suradnika iz partnerskih škola i ukupno 329 učenika petih i šestih razreda koji su kroz radionice iskusili kako slijepe i slabovidne i gluhe i nagluhe osobe gledaju filmove.

Autorice priručnika su Tea Bešić, Iwa Dugač, Katarina Ivče Farnell i Jana Šivak, a urednica je Inesa Antić i u njemu su objašnjeni osnovni pojmovi i srušene najčešće zablude o sljepoći i slabovidnosti te o gluhoći i nagluhosti. Opisan je i cijeli proces izrade audiodeskripcija za slijepe i slabovidne, kao i  titlova za gluhe i nagluhe osobe.

Priručnik besplatno možete preuzeti ovdje.

 

Objavljeno: 15.09.2022