PRAVOBRANITELJICA LJUBIČIĆ Od 2015. utrostučilo se nasilje među bliskim osobama
Broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih sedam godina se gotovo utrostručio, pri čemu 79 posto žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, upozorila je u srijedu pravobraniteljica za ravnopravost spolova Višnja Ljubičić
- Godine 2015., broj evidentiranih djela nasilja među bliskim osobama iznosio je nešto više od 2000, dok je u prošloj godini premašio 6000 - rekla je za Hinu pravobraniteljica Ljubičić, nakon što je policija uhitila 36-godišnjeg muškarca u Gospiću, osumnjičenog za pokušaj ubojstva supruge i njezinog prijatelja.
U četiri od pet slučajeva, žrtve spomenutog kaznenog djela su žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, ističe Ljubičić.
Međutim, s druge strane, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom se razdoblju gotovo prepolovio - sa skoro 14.000 na 8000.
- Navedeno upućuje da su žrtve sve manje sklone prijavljivati lakše oblike nasilja te zaštitu traže ili se za nasilje sazna tek onda ako ono sadrži elemente kaznenog djela - rekla je pravobraniteljica.
Ljubičić smatra da mjere opreza nisu dostatno sredstvo zaštite žrtava nasilja u obitelji ili drugih oblika rodno utemeljenog nasilja.
Suzbijanje obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja Vlada RH je prije četiri godina istaknula kao jedan od glavnih argumenata za ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, poznatije kao Istanbulska konvencija.
Bez spomenute konvencije, rodno utemeljeno nasilje bi možda bilo i rasprostranjenije, dodaje Ljubičić, jer su brojni pozitivni pomaci u borbi protiv nasilja nad ženama rezultat implementacije njezinih preporuka.
- Primjerice, postrožene su sankcije za nasilje u obitelji, propisan je progon po službenoj dužnosti za kazneno djelo spolnog uznemiravanja, sadašnji i bivši partneri kao žrtve rodno utemeljenog nasilja odnedavno uživajuću jednak stupanj pravne zaštite kao i druge bliske osobe, unaprijeđen je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji - istaknula je pravobraniteljica.
Međutim, smatra kako je ključno pitanje pravilna primjena postojećih propisa i prepoznavanje rodno uvjetovano nasilje kao javno društveni problem, koji je potrebno strože kažnjavati.
Govoreći o represivnoj razini, pravobraniteljica se također zalaže za specijalizaciju sudaca/tkinja i državnih odvjetnika/ca za obiteljsko nasilje i jačanje suradnje između policije i državnog odvjetništva u takvim slučajevima.
- Kada je riječ o razini primarne prevencije neophodno je uspostaviti mehanizme stručnog i dugotrajnog psihoterapijskog rada s obiteljima kod kojih je, zbog konfliktnih odnosa, prisutan rizik od pojave nasilja, kao i rada s počiniteljima u cilju njihove društvene reintegracije - poručila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Hina
Objavljeno: 25.08.2022