Radi dobivanja poljoprivrednih površina provodi se sječa šuma, a poljoprivreda utječe i na emisije stakleničkih plinova, na gubitak bioraznolikosti i degradacija ekosustava, a za nju se koriste i velike količine slatke vode, podsjećaju nevladine udruge

 

Prošlog četvrtka, 28. srpnja, čovječanstvo je potrošilo sve što planet može proizvesti za 2022. godinu i do njezina isteka živjet će na kredit, upozoravaju nevladina Globalna mreža za otisak (Global Footprint Network) i Svjetski fond za očuvanje prirode (WWF, World Wildlife Fund).

Slikovito rečeno, trebale bi postojati još gotovo dvije Zemlje - preciznije 1,75, da bi se podmirile, na održiv način, potrebe svjetskog stanovništva, govori taj pokazatelj ustanovljen početkom 90-ih.

- U 156 dana koliko preostaje do isteka godine naša potrošnja obnovljivih izvora svodit će se na grickanje prirodnog kapitala planeta - rekla je Laetitia Mailhes iz Global Footprint Network na konferenciji za novinare. 

A u tu kalkulaciju uopće nisu uzete u obzir potrebe drugih vrsta na Zemlji.

- Treba ostaviti prostora  i za druge vrste koje obitavaju na Zemlji - rekla je. 

Ova 'pretjerana potrošnja' događa se kada ljudski pritisak premaši sposobnosti obnove prirodnih ekosustava i ona se produljuje već 50 godina:  29. prosinca 1970; 4. studenoga 1980; 11. listopada 1990; 23. rujna 2000 te 7. kolovoza  2010, navodi Global Footprint Network.

U 2020. godini taj je datum bio odgođen za tri tjedna pod utjecajem mjera zatvaranja donesenih zbog pandemije covid-19, a zatim je sve krenulo po  starom. 

Ovaj ekološki otisak izračunava se na temelju šest različitih kategorija: kultura koje se uzgajaju, pašnjaka, šumskih površina potrebnih za eksploataciju šuma, ribolovnih zona, izgrađenih površina i šumskih površina potrebnih za apsorpciju ugljičnog dioksida emitiranog korištenjem fosilnih goriva.

Taj otisak je tijesno vezan uz konzumaciju, napose u bogatim zemljama.

Agencija France Presse navodi za primjer način života Francuza te ističe da kada bi stanovnici cijelog svijeta živjeli kao Francuzi, dan ekološkog duga nastupio bi ranije - 5. svibnja 2022.

WWF i Global Footprint Network posebice upozoravaju na naš prehrambeni sustav.

- Naš prehrambeni sustav poludio je pretjeranom potrošnjom prirodnih izvora, a pritom nije odgovorio na potrebe borbe protiv siromaštva s jedne strane, odnosno s druge nije donio odgovore na epidemiju debljine i pretilosti - komentirao je Pierre Cannet iz WWF France.

Ekološki otisak prehrane je velik: proizvodnja hrane mobilizira sve kategorije otiska, posebno kultura (potrebnih za životinjsku i ljudsku prehranu) te ugljičnog dioksida (poljoprivreda je snažni emiter plinova s učinkom staklenika), podsjećaju te dvije nevladine udruge. 

Sveukupno se više od polovice biokapaciteta našeg planeta (55 posto) troši za prehranu čovječanstva, ističu.

Jasnije rečeno, velik dio hrane i sirovina koristi se za prehranu životinja namijenjenih za ljudsku hranu, kaže Pierre Cannet.

Za ilustraciju navodi primjer Europske unije u kojoj je "63 posto obradive zemlje (...) izravno  povezano s proizvodnjom životinjskog mesa".

Međutim, radi dobivanja poljoprivrednih površina provodi se sječa šuma, a poljoprivreda utječe i na emisije stakleničkih plinova, na gubitak bioraznolikosti i degradacija ekosustava, a za nju se koriste i velike količine slatke vode, podsjećaju nevladine udruge. 

Na temelju znanstvenih preporuka, te organizacije pozivaju bogate zemlje da smanje konzumacija mesa. 

- Kad bismo mogli prepoloviti konzumaciju mesa, mogli bismo datum ekološkog duga odgoditi za 17 dana - ističe Laetitia Mailhes.

- Ako bi se ograničilo rasipanje hrane, dan ekološkog duga pomaknuo bi se za 13 dana i te uštede nisu male - kaže Mailhes i upozorava da u svijetu trećina hrane završi u otpadu.

Hina

Objavljeno: 04.08.2022