Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u petak je u povodu 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, upozorila kako je ključ rješenja problema nasilja nad ženama prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju zakone i propise

 

Pravobraniteljica pozdravlja najnovije izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kojima su se otklonili neki od ključnih nedostataka u području učinkovitog suzbijanja rodno utemeljenog nasilja, međutim, ponovo upozorava kako ključ rješenja problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, nego prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise. Naime, kako ističe u priopćenju, nerijetko se teška nasilnička djela rodno utemeljenog nasilja procesuiraju prekršajno dok se ozbiljni slučajevi spolnog, obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja niti ne prepoznaju dok ne bude prekasno, a tada već svjedočimo femicidu.

Ističe da prati trendove kroz dulje vremensko razdoblja te je tako utvrđeno kako je od 2015., kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilje u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave istodobno kontinuirano padaju i to od 2009.

Broj prijava za prekršajna djela nasilničkih ponašanja u obitelji je u desetogodišnjem razdoblju praktički prepolovljen, s više od 18.000 prijava u 2009. došli smo na nešto više od 9000 prijava u 2020. Istodobno, broj prijava za kaznena djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u istom razdoblju skoro udeseterostručio - s oko 400 prijava u 2009. došli smo na više od 4000 prijava u 2020.

- Navedeni višegodišnji trend smanjenja broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje stoga i na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične - ističe pravobraniteljica Ljubičić.

Drži da ‘ovakav prekršajno-pravni sustav ne ispunjava zapravo svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje, nego ga brutalizira i seli iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva’.

Kronični nedostatak preventivnih mehanizama

Navedeni fenomen posljedica je, među ostalim, ocijenila je Ljubičić, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprečavanja rodno-utemeljenog nasilja.

Stoga je, ističe Ljubičić, neminovan zaključak kako se kod navedenih povećanja broja kaznenih djela ne radi samo o senzibilizaciji i edukaciji policije te porasta svijesti društva o potrebi prijavljivanja, već i o navedenim nedostacima u sustavu, prvenstveno zbog kroničnog nedostatka preventivnih mehanizama izvan pravosudnog sustava.

Smatra i kako je jedno od ključnih, a zanemarenih pitanja i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova, te podsjeća kako ona godinama ističe stajalište da ih treba izložiti najstrožim kaznama.

- No, preduvjet za ovakvu penalnu politiku jest ustrojen učinkovit sustav rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te zajednički stav i shvaćanje pravosuđa o tome što je to nasilje u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni - ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Ljubičić naglašava kako ovakav sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska kada su brojke kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na 2019. skočile za skoro 40 posto, dok je obiteljsko nasilje u sferi prekršajnog kažnjavanja nastavilo padati i u 2020.

Podaci MUP-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine ukazuju kako su na području RH bila evidentirana 5522 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77 posto) dok su u istom razdoblju evidentirane 6333 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega žene žrtve čine udio od 63,8 posto svih žrtava). U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji u navedenom razdoblju su ukupno evidentirane 1153 žrtve (od čega žrtve ženskog spola čine udio od 86 posto).

Ljubičić kaže da navedeni podaci ukazuju na potencijalno blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali da porast broja silovanja u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak opisanog negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja.

- Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama - ističe se, uz ostalo, u priopćenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić. 

 

Hina

Objavljeno: 20.09.2021