Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom Zakona te su prihvaćene sljedeće primjedbe koje je Pravobraniteljica iznijela, koje donosimo u cijelosti.

1. U Kaznenom zakonu dopunit će se značenje izraza bliske osobe iz članak 87. stavka 9. KZ na način da će isti obuhvatiti i sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi.

S tim u vezi, pravobraniteljica je kontinuirano u svom radu (kao i kroz preporuke u svojim godišnjim izvješćima o radu koja je podnosila Hrvatskom saboru) predlagala se da se članak 87. KZ-a izmjeni na način da propisuje: '(9) Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, te osobe u sadašnjoj ili bivšoj intimnoj vezi bez obzira na trajnost veze, postojanje ili ne postojanje zajedničke djece i bez obzira žive li ili ne u zajedničkom kućanstvu, odnosno imaju li zajedničko prebivalište'. Pravobraniteljica je ukazivala kako Istanbulska konvencija definira pojam nasilja u obitelji kao sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših i sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom (partnersko nasilje), a što je sada uvršteno u KZ.

2. Pravobraniteljica je podržala predložene zakonske izmjene vezane uz čl.156. KZ-a (spolno uznemiravanje), a prema kojima će se osigurati kazneni progon počinitelja toga kaznenog djela po službenoj dužnosti. Naime, pravobraniteljica se aktivno zalagala za navedene zakonske izmjene koje će svakako doprinijeti boljoj zaštiti žrtava spolnog uznemiravanja.

3. Pravobraniteljica se aktivno zalagala i podržavala da se u Kazneni zakon uvede novo kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a Kaznenog zakona). Temeljnim oblikom ovog kaznenog djela se sankcionira onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost.

S tim u vezi, pravobraniteljica je ukazala kako smatra da Kazneni zakon ne sadrži dovoljno učinkovitu normativnu podlogu za suočavanje s manifestacijama diseminacije spolno eksplicitnog sadržaja bez pristanka. Iako je svjesna da je kontinentalnim kaznenopravnim sustavima svojstveno tretiranje navedenog delikta kao povrede prava na privatnost, vodeći se okolnošću da ove vrste delikata na žrtvu ostavljaju slične štetne posljedice kao i određeni delikti protiv spolnih sloboda te shvaćanjem da se radi o rodno uvjetovanom nasilju jer su dominantno žene žrtve ovog djela, pravobraniteljica je iznijela svoje stajalište da je opravdano razmišljati o zasebnoj regulaciji diseminacije spolno eksplicitnog materijala bez pristanka i njegovom pozicioniranju u glavu Kaznenog zakona koja se odnosi na kaznena djela protiv spolne slobode te pritom predvidjeti progon po službenoj dužnosti i strože kažnjavanje nego što je to predviđeno u čl.144.st.1. Kaznenog zakona. U prilog tome, pravobraniteljica je ukazala da komparativne analize ističu primjere recentnih uređenja u Italiji, Sloveniji i Francuskoj koji upućuju na napuštanje tradicionalnog koncepta inkriminacije predmetnog djela u okviru zaštite prava na privatnost te reorijentaciju na pružanje zaštite u okviru propisivanja kaznenih djela protiv spolne slobode ili ljudskih prava. Međutim navedena primjedba pravobraniteljice nije prihvaćena te je novo kazneno djelo iz čl.144.a KZ-a uvršteno u glavu KZ-a koja se odnosi na kaznena djela protiv privatnosti.

 

Izvor: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Objavljeno: 05.07.2021