Tematska sjednica organizirana je povodom aktualnih slučajeva spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali i nekoliko drugih fakulteta, kao i na Hrvatskoj radioteleviziji

 

Zajednička tematska sjednica Hrvatskog sabora, Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održana je krajem prošlog tjedna na temu 'Što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje'.

Kako je objavljeno na prs.hr 12. veljače 2021., članovi i članice navedenih odbora iz reda zastupnika Hrvatskog sabora i državni dužnosnici u rad sjednice bili su uključeni svojom nazočnošću u Dvorani bana Josipa Šokčevića u sklopu Hrvatskog sabora, dok su svi ostali pozvani gosti, kao i vanjski članovi odbora, zbog epidemioloških razloga, u rad sjednice bili uključeni putem videokonferencije.

Nadalje, navedena tematska sjednica organizirana je povodom aktualnih slučajeva spolnog uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, ali i nekoliko drugih fakulteta, kao i na Hrvatskoj radioteleviziji, s ciljem razmatranja preporuka za jasnije definiranje protokola o postupanju u slučaju spolnog uznemiravanja i moguće prilagodbe zakonodavnog okvira koja bi išla u smjeru jasnije i kvalitetnije osude spolnog uznemiravanja.

Ujedno, osim predsjednika/ca Saborskih odbora, na navedenoj sjednici sudjelovali su predstavnici relevantnih institucija, Rektorskog zbora, Vijeća studenata sveučilišta, Vijeća veleučilišta i visokih škola, Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu, zaposlenika i uprave HRT-a, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva pravosuđa i uprave, kao i nevladinih udruga koje pružaju zaštitu žrtvama spolnog zlostavljanja.

Predstavnik Pravobraniteljice, pravni savjetnik Nebojša Paunović, istaknuo je u svom predstavljanju kako je ključ promjene kod spolnog uznemiravanja, kao i kod sveg rodno utemeljenog nasilja, u obrazovanju koje će od najranije dobi sustavno i u svim odgojno obrazovnim ustanovama uvoditi teme ravnopravnosti spolova i razbijati spolne stereotipe. No naglasio je kako obrazovni sustav ne može puno učiniti ukoliko političari koji utječu na društvenu svijest i formiraju stavove javnosti nastave perpetuirati spolne stereotipe. Predstavnik Pravobraniteljice naglasio je zatim kako je kod suzbijanja ove vrste nasilja također posebno važno provođenje intenzivnih javnih kampanja društvenog osvješćivanja o pogubnosti ove vrste nasilja ističući kako se jedino tako dugoročno mogu promijeniti negativni trendovi. Što se tiče kratkoročnih učinaka, istaknuo je kako je potrebno prvenstveno što žurnije mijenjati zakonodavni okvir, odnosno sve zakone koji još nisu usklađeni s Istanbulskom Konvencijom. Potrebno je kreirati takav zakonodavni okvir koji će na jasan i nedvojben način svim poslodavcima i zaposlenicima, bili oni u okviru državne uprave, ili iz privatnog sektora, kulturnih, umjetničkih ili obrazovnih institucija, omogućiti propisivanje standardizirane procedure zaštite žrtava, ispitivanja slučajeva i (disciplinskog) kažnjavanja počinitelja spolnog uznemiravanja. Naglasio je kako trenutno imamo potpunu pravnu kakofoniju u pogledu procedure ispitivanja slučajeva i provođenja postupaka.

Zaključno stoji u tekstu da je predstavnik Pravobraniteljice istaknuo kako je potrebno uvesti sustavne edukacije za sve državne odvjetnike/ce i suce/tkinje kako bi isti kontinuirano razvijali senzibilitet za ovu vrstu spolne diskriminacije, kao i za rodno utemeljeno nasilje općenito te kako bi se upoznali s međunarodnim zakonodavnim okvirom i najboljim međunarodnim praksama progona počinitelja i zaštite žrtava, a što je Pravobraniteljica kroz EU projekte već pokrenula. Potrebno je također i educirati političare o spolnim stereotipima i seksualnom nasilju kao i sve stručne dionike koji djeluju u ovom području.

Vezano uz poruke zajedničke sjednice triju saborskih odbora, istaknuto je kako institucije trebaju biti prve koje reagiraju na ovakve slučajeve te da trebaju djelovati odmah i učinkovito u smislu zaštite žrtava i progona počinitelja, da treba ustrojiti jasnije protokole postupanja, da se slučajevi seksualnog nasilja ne smiju instrumentalizirati u druge svrhe te da je odgovornost medija njihova senzibiliziranost i educiranost o temama o kojima izvještavaju.

Naposljetku, kao zaključci jednoglasno su prihvaćeni sljedeći prijedlozi i inicijative:

1. Nulta tolerancija na sve oblike spolnog uznemiravanja;

2. Ustrojavanje jasnih protokola postupanja na svim visoko-obrazovnim institucijama te edukacija svih studenata/ica i ostalih djelatnika/ca visokih obrazovnih institucija o postupcima prijave i zaštite od spolnog uznemiravanja;

3. Izmjena Kaznenog zakonodavstva kako bi se ukinuo rok od tri mjeseca za prijavu kaznenog djela spolnog uznemiravanja i odredio progon po službenoj dužnosti te se dodatno predlaže analiza cjelokupnog zakonodavnog okvira i izmjena svih odredbi koje onemogućavaju učinkovitu zaštitu žrtava i progon počinitelja svih oblika seksualnog nasilja;

4. Preporučuje se HRT-u da jednog povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika odredi samo za slučajeve spolnog uznemiravanja.

 

Autorica: Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 16.02.2021