Tim znanstvenika s londonskog King's Collegea pronašao je način kako manipulirati moždanom aktivnošću novorođenčadi ‘otmicom’ neuronskih procesa koji omogućavaju dojenčadi da uče o svom okruženju

 

Prema istraživačima, ovaj bi pristup mogao dovesti do novih terapija za bebe s ozljedama mozga promicanjem stvaranja zdravih veza koje mogu pridonijeti poboljšanju jezičnih i motoričkih vještina kasnije u životu.

Objavivši svoja otkrića u časopisu Cerebral Cortex, autori studije objasnili su kako su željeli saznati kako mozak novorođenčeta shvaća svijet izvan maternice.

Konkretnije, željeli su razumjeti kako mozak dojenčeta uči stvarati asocijacije između različitih vrsta podražaja. Prethodne studije pokazale su da bebe stare jedan dan mogu naučiti povezivati ​​određene mirise s osjećajem maženja od strane njihovih majki, iako nije jasno li to uvjetovanje pokrenuto primitivnim refleksima ili složenijim kortikalnim procesima.

Da bi to otkrili, autori studije koristili su magnetsku rezonancu (MRI) za skeniranje mozga 24 bebe dok su učile povezivati ​​zvuk zvona s osjećajem pokreta. Tijekom razdoblja od 20 minuta, dojenčad je uzastopno bila izložena zvuku zvona po šest sekundi, dok im je mali robotski uređaj pomicao desno zapešće.

Nakon što je prošlo 20 minuta, znanstvenici su zazvonili zvonom bez pomicanja zapešća i otkrili da je sam zvuk pokrenuo živčani odgovor u premotornoj kori, dijelu mozga koji planira i priprema se za kretanje.

To je važno, jer potvrđuje da je novorođeni mozak sposoban za multisenzornu integraciju i stvaranje sjećanja na temelju životnih iskustava. Iskoristivši to, istraživači su uspjeli aktivirati područje mozga koje je povezano s kretanjem samo puštanjem zvuka.

U izjavi, autor studije Tomoki Arichi rekao je da bi se ova metoda mogla koristiti kao pomoć bebama koje se rode bez mogućnosti obrade određenih podražaja ili koordinacije određenih radnji umjetnim pokretanjem aktivnosti u relevantnim dijelovima njihovog mozga.

Primjerice, cerebralna paraliza je stanje koje nastaje zbog nemogućnosti pravilne obrade pokreta u određenim dijelovima mozga zbog ozljeda pretrpljenih pri rođenju. Ali stimuliranjem relevantnih dijelova mozga novorođenčeta kroz naučene asocijacije, možda će biti moguće aktivirati te procese, što potencijalno dovodi do cjeloživotnih poboljšanja u govoru, jeziku i kretanju.

Iako je potrebno puno više istraživanja prije nego što se mogu iznijeti bilo kakve konačne tvrdnje u vezi s terapijskom primjenom ovog pristupa, nalazi pružaju barem novi uvid u to kako dječji mozak radi. To nam pak daje korisno polazište za razvoj novih intervencija, piše IFLScience.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 11.12.2020