Djeca koja nauče svirati glazbeni instrument mogu imati koristi od superiorne pažnje i radne memorije u usporedbi s djecom koja nemaju glazbeno obrazovanje, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Neuroscience

 

Osim što su na kognitivnim testovima nadmašila svoje ne-glazbene kolege, djeca koja su svirala u orkestru ili ansamblu pokazala su i povećanu aktivaciju u određenim ključnim regijama mozga uključenim u izvršne funkcije.

Autori studije ispitali su 40 djece u dobi od deset do 13 godina, od kojih je polovica redovito vježbala glazbeni instrument najmanje dvije godine, dok druga polovica nije imala izvannastavnu glazbenu naobrazbu. Mladi su sudionici zamoljeni da dovrše zadatak koji je osmišljen za procjenu pažnje i radne memorije dok su istraživači skenirali njihov mozak pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI).

Tijekom zadatka djeci su ‘pušteni’ i vizualni i slušni podražaj i zatraženo je da se usredotoče na jedan ili oba odjednom. Zatim je testirana njihova sposobnosti da se prisjete određenih aspekata onoga što su upravo vidjeli i čuli.

Rezultati su pokazali da su glazbeno obrazovana djeca dosljedno postizala bolje rezultate na svim testovima pamćenja i da je ta sposobnost povezana s većom aktivnošću u određenim regijama mozga. Primjerice, oni koji su svirali instrumente obično su pokazivali jaču aktivaciju u frontoparijetalnoj kontrolnoj mreži, koja je povezana s izvršnom funkcijom i pomaže u koordinaciji senzornog unosa kako bi se omogućilo izvršavanje kognitivno zahtjevnih zadataka.

Utvrđeno je da su i druga područja mozga koja su povezana sa slušnom domenom aktivnija kod glazbeno obučene djece. Tu se ubrajaju inferiorna frontalna vijuga i supramarginalna vijuga, koje obje čine dio takozvane fonološke petlje koja je uključena u obradu sluha i radnu memoriju.

Osim toga, djeca s glazbenom obukom pokazala su i znatno veću aktivaciju u talamusu, vrlo važnoj regiji mozga koja obrađuje senzorne informacije i jezik, a igra ulogu i u memorijskim funkcijama, piše IFLScience.

Na temelju tih otkrića, autori studije sugeriraju da učenje glazbenog instrumenta u mladoj dobi generira veću kognitivnu fleksibilnost, što rezultira superiornom pažnjom i radnom memorijom. Objašnjavaju da je ‘veća kognitivna fleksibilnost povezana s povoljnim ishodima tijekom cijelog životnog vijeka, poput veće otpornosti, poboljšanih sposobnosti čitanja u djetinjstvu, veće kreativnosti i bolje kvalitete života’.

- Mislim da roditelji ne bi trebali upisivati ​​svoju djecu u glazbenu školu samo zato što očekuju da će im to pomoći u jačanju njihovih kognitivnih funkcija, već zato što je to aktivnost koja će im, čak i kada je vrlo zahtjevna, pružiti radost i mogućnost da nauče univerzalni jezik - rekla je glavna autorica studije doktorica Leonie Kausel, violinistica i neuroznanstvenica.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 26.10.2020