Glazbene terapije koriste se u raznim prilikama, od ublažavanja boli do pomoći pacijentima oboljelih od karcinoma

 

Ne zna se zašto, ali slušanje tužne glazbe ima pozitivan učinak na depresivne ljude. Jedna od prvih studija koja se pozabavila istraživanjem zašto ljudi, kad su tužni, slušaju 'pjesme za lomljenje čaša i rezanje žila', pokazala je da depresivni ljudi slušaju tužnu glazbu jer se uz nju osjećaju bolje.

Kako je prenio tportal.hr, prvi dio studije, objavljen nedavno u časopisu Emotion, pokušao je ponoviti rezultate studije iz 2015. godine, koja je također pokazala da depresivni ljudi više vole slušati tužnu glazbu.

- Istraživači sa Sveučilišta u Južnoj Floridi okupili su 76 studentica, od kojih je polovici bila dijagnosticirana depresija. Ispitanicima su puštali razne glazbene spotove, isključivo klasičnih, instrumentalnih kompozicija. Vesela glazba uključivala je kompozicije kao što su 'Galop infernal', odnosno legendarni francuski kan-kan kompozitora Jacquesa Offenbacha, dok se na popisu tužnih pjesama našao 'Adagio za gudače' američkog skladatelja Samuela Barbera, jedna od najtužnijih melodija svih vremena. Znanstvenici su otkrili da, baš kao u studiji iz 2015. godine, depresivni radije slušaju tužnu, nego veselu glazbu. Zatim su istraživači dali sudionicima nove isječke sretne i tužne instrumentalne glazbe i zamolili ih da opišu kako su se pritom osjećali. Depresivci su ponovno radije birali tužnu glazbu, a pritom su izjavili da su se zbog toga osjećali sretnije.

Rezultate istraživanja prokomentirao je koautor studije Jonathan Rottenberg: - Nakon što bi poslušali tužnu glazbu, oni bi se osjećali bolje nego što su bili prije.

Kako je nadalje objašnjeno, činilo se da tužna glazba ima opuštajuće i smirujuće učinke. To dovodi u pitanje pretpostavku da tužni ljudi slušaju tužnu glazbu kako bi se osjećali još gore. Izgleda da je ipak riječ o suočavanju s nedaćama.

- Naravno, postoje mnoga ograničenja. Ovo mala studija abalizirala je samo ponašanje studentica. Psiholozi nisu jedini koji do rezultata istraživanja dolaze tražeći odgovore od WEIRD populacije - zapadnjaka, obrazovanih, industrijaliziranih, bogatih i demokratski nastrojenih pojedinaca.

Postavlja se pitanje što kad pjesme imaju riječi? Međutim, kako je pojašnjeno, i dalje nema odgovora na pitanje zašto depresivni ljudi preferiraju tužnu glazbu, a ne zna se ni bi li se rezultati promijenili da su ispitanici umjesto instrumentalnih skladbi slušali pjesme s riječima.

Naposljetku je zaključeno da i ovo istraživanje potvrđuje neka ranija saznanja, koja bi se mogla primijeniti u terapiji glazbom.

- Glazbeni terapeuti uključuju glazbu u svoj rad s pacijentima s kojima pjevaju, sviraju ili samo slušaju glazbu. Glazbene terapije koriste se u raznim prilikama, od ublažavanja boli do pomoći pacijentima s rakom.

Vezano za koristi glazbene terapije, takozvani Cochraneov pregled dokaza iz 2017. godine sugerira da glazbena terapija ima barem kratkoročne koristi u liječenju depresivnih pacijenata.

- I mada ne postoji 'najčešći' tip glazbe koja se koristi u glazbenoj terapiji, programi često mogu uključivati ​​instrumente kao što su gitare i bubnjevi. Tko zna, možda će se terapeuti odsad u svom radu više oslanjati na naricaljke i žalopojke.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 07.05.2019