Autori navode da je njihov 'dugoročni cilj opisati kako se određene glazbene strukture mogu prevesti u električne obrasce u mozgu i perifernom živčanom sustavu', što rezultira smanjenjem boli

 

Većina miševa ne sluša klasičnu glazbu, ali oni koji je slušaju vjerojatno će od boli i upala patiti znatno manje nego oni koji je ne slušaju, ako je vjerovati novoj studiji objavljenoj u časopisu Frontiers in Neurology. Iako to ne znači da će liječnici uskoro početi pjevati svojim pacijentima s kroničnom boli, saznanje otvara vrata novom načinu liječenja boli i smanjenju izdavanja lijekova na recept.

Istraživači sa Sveučilišta Utah pustili su tri trosatne Mozartove kompozicije miševima s ozlijeđenim šapama - ozljeda je nastala kao rezultat porezotine ili ubrizgavanja spoja koji uzrokuje upalu. Nakon 21 dana slušanja austrijskog maestra, glodavci su mogli izdržati vrućinu i pritisak na svoje ozlijeđene šape za 77 posto duže od onih koji nisu slušali glazbu.

Tim je također otkrio da glazba značajno povećava učinkovitost niza lijekova. Primjerice, liječenje ibuprofenom uz pomoć Mozartove glazbe dovelo je do 93 posto većeg smanjenja otekline od smanjenja izazvanog samo ibuprofenom, dok je kanabidiol bio 21 posto učinkovitiji u kombinaciji s glazbom.

Autor studije Grzegorz Bulaj objasnio je u priopćenju kako mnogi lijekovi protiv bolova 'proizvode toksičnost i štetne učinke', te da se poboljšavanjem učinkovitosti tih lijekova pomoću glazbe bol može liječiti s mnogo manje lijekova.

Istraživači ne mogu točno reći kako glazba pomaže u liječenju boli, ali prethodna istraživanja su pokazala da melodični zvukovi rezultiraju smanjenjem hormona stresa poput kortizola, koji su povezani s upalom. Utvrđeno je i da glazba poboljšava regulaciju proupalnih proteina zvanih citokini, te pomaže u razvoju novih neurona u mozgu.

Autori navode da je njihov 'dugoročni cilj opisati kako se određene glazbene strukture mogu prevesti u električne obrasce u mozgu i perifernom živčanom sustavu', što rezultira smanjenjem boli, piše IFLScience.

Znanstvenici također napominju da nije sva glazba prikladna za ovu svrhu, te da je Mozart izabran jer je ritmičko ponavljanje njegovih skladbi u ranijim studijama smirujuće djelovalo na živčani sustav.

Damir Fatušić

Objavljeno: 29.03.2019