MUZEJSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR Promocija portala Književna baština u muzejima

Književna baština u muzejima vodi korisnike kroz vrijednu ostavštinu 269 književnica i književnika čija se književna baština čuva u 638 muzeja i ustanova

 

Promocija portala Književna baština u muzejima, prvoga tematskoga online vodiča kroz muzeje, zbirke i ostale baštinske ustanove u Hrvatskoj koje čuvaju vrijednu ostavštinu hrvatskih književnika,  održat će se u petak 14. prosinca 2018. u 11 sati u prostorijama Muzejskoga dokumentacijskog centra u Zagrebu.

O elektroničkom vodiču, književnoj baštini i novim projektima, uz autoricu portala mr. sc. Snježanu Radovanliju Mileusnić, knjižničarsku savjetnicu u Muzejskome dokumentacijskom centru, govorit će i Marinko Barčan iz Muzeja Petra Preradovića u Pitomači, dr. sc. Ana Batinić s Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU, dr. sc. Uroš Desnica iz Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića, muzejska savjetnica Sonja Gaćina Škalamera iz Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Gradskog muzeja Čazma Jadranka Kruljac Sever te Jasmina Reis, voditeljica muzeja Kuća Šenoa.

Književna baština u muzejima vodi korisnike kroz vrijednu ostavštinu 269 književnica i književnika čija se književna baština čuva u 638 muzeja i ustanova - od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskog državnog arhiva do rodnih kuća i centara za kulturu, a među šestotinjak predmeta koji kod virtualnih posjetitelja bude znatiželju i interes za pomak iz virtualnoga u realni svijet muzejskih prostora našli su se i pisaća komoda Dobriše Cesarića, kišobran Dragutina Rakovca, košulja s plastronom književnika Janka Matka, nalivpero Grigora Viteza, čizme Ivana Mažuranića, pisaći stroj Marije Jurić Zagorke, portreti Miroslava Krleže, guc Mate Balote, Dnevnik Dragojle Jarnević.

Portal je zamišljen kao mrežna platforma koja pruža informacije o muzejskoj građi i zbirkama književne baštine (od kojih većina nije vidljiva na internetu ili još nije digitalizirana) i koja usmjerava korisnike na javno dostupnu digitaliziranu baštinu hrvatskih književnika smještenu izvan muzeja. Tako su za znanstvenu, obrazovnu i istraživačku upotrebu dostupni referentni podaci o muzejskim izložbama, katalozima, knjigama, tekstovima, projektima, manifestacijama i digitalnoj građi u kojima muzeji predstavljaju i ističu književnu baštinu.

S namjerom aktualiziranja problematike književnih muzeja dr. sc. Ana Batinić približit će publici prvi muzej književnosti koji je bio postavljen 1957. godine u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU zaslugom Dragutina Tadijanovića. Marinko Barčan predstavit će projekt obnove rodne kuće Petra Preradovića i uspostave suvremenoga interpretacijskog centra u Grabrovnici u sklopu obilježavana 200 godina od pjesnikova rođenja, dr. sc. Uroš Desnica govorit će o književnoj ostavštini Vladana Desnice koja se nalazi u Kuli Stojana Jankovića, a Sonja Gaćina Škalamera predstavit će rad  Hrvatskoga školskog muzeja koji kontinuirano sabire i velikim izložbenim projektima prezentira književnu baštinu učitelja i pedagoga. Jadranka Kruljac Sever prezentirat će bogatu Zavičajnu zbirku Gradskoga muzeja Čazma u kojoj je i ostavština Slavka Kolara, a Jasmina Reis govorit će o obiteljskoj zbirci Šenoa i aktivnostima povodom obilježavanja 180. obljetnice rođenja Augusta Šenoe.

Portalu Književna baština u muzejima možete pristupiti ovdje.

In Portal

Objavljeno: 13.12.2018

 

Povezane vijesti

Muzej suvremene umjetnosti: Simpozij 'Fotografska baština u muzejima'

Simpozij je zamišljen kao platforma za razmjenu iskustava vodećih muzejskih stručnjaka i profesionalaca s područja fotografije, istraživača povijesti fotografije i fotografskih povijesnih tehnika, autora fotografije te vizualnih antropologa

Očuvanje baštine: Folklorna družina Lajbeki upisuje nove članove

Drugu godinu za redom izabrani su na zagrebačkoj smotri folklornih amatera za završnu večer, kao jedna od najboljih grupa u Zagrebu

Pola stoljeća paraolimpizma: Sportaši s invaliditetom su 'pozlata' na hrvatskoj sportskoj baštini

Hrvatski paraolimpijski odbor predstavio je knjigu 'Pola stoljeća hrvatskog paraolimpizma', autora Jurice Gizdića i Denisa Lugarića

Plitvicama prijeti da dođu na listu ugrožene svjetske prirodne baštine, što bi bila nacionalna sramota

Ministar zaštite prirode Slaven Dobrović naglašava da će u fokusu monitoringa biti prekomjerna izgradnja ili apartmanizacija, koju omogućava Prostorni plan koji je 2014. usvojen u Hrvatskom saboru

Muzejski dokumentacijski centar: Muzeologija, časopis za novi pristup glazbenoj baštini

Muzeologija donosi 33 stručna i znanstvena rada koja problematiziraju teorijske i praktične aspekte pojma glazbene baštine

Mediteranska prehrana na UNESCO-voj listi svjetske nematerijalne baštine

Prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, očituje se u Hrvatskoj u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi sv ...