Djeca koja imaju manjak majčine pažnje imaju veću vjerojatnost da postanu ovisnici, zločinci i razviju teške psihičke poremećaje

Tvrde to u najnovijoj studiji američki znanstvenici koji su “slikom” dokazali da trogodišnje dijete željno ljubavi ima manji mozak od onog koje je bilo okruženo pažnjom, slušanjem bajki prije spavanja, tješenjem zbog ogrebanog koljena…
Drugim riječima, ne samo da nedostatak ljubavi utječe na emocionalni razvoj djeteta nego i fizički razvoj njegova mozga. Slike napravljene magnetskom rezonancom pokazale su da mozak djeteta okruženog pažnjom majke ne samo da je veći nego ima i manje tamnih mrlja od mozga djece kod koje je ta pažnja izostala. Neurolozi kažu da očito postoji velika razlika u veličini mozga djece prouzročena odnosom njihovih majki. Naglašavaju da manji mozak djece pokazuje zabrinjavajući nedostatak najvažnijih temeljnih područja mozga prisutnih kod djece s većim mozgom.
Posljedica može biti ta da će dijete s većim mozgom biti inteligentnije i da će razviti bolje socijalne sposobnosti te imati veću empatiju prema ljudima.
Za razliku od njih, djeca s manjim mozgom u trećoj godini života vjerojatnije je da će postati ovisna o drogama, biti uključena u nasilne zločine, imati problema s poslom i češće ovisiti o državnoj skrbi. Pretpostavlja se da će razviti psihičke i druge ozbiljne zdravstvene probleme. Profesor Allan Schore s UCLA naglasio je da će manjak pažnje i emocija u prve dvije godine života imati temeljni utjecaj na razvoj. Dodao je da zbog tog nedostatka može doći u pitanje genetski dio inteligencije, odnosno utjecati da se ona slabije razvije ili da se čak uopće ne razvije.
Znanstvenici inače kažu da taj trend u razvoju mozga može biti ispravljen ako dođe do rane intervencije, odnosno ako se promijeni odnos obitelji prema djetetu do kraja druge godine života.
"Nove metode snimanja omogućavaju ne samo mjerenje veličine dijelova mozga i debljine moždane kore nego i gustoću neuronskih veza. Drugim riječima, moguće je vidjeti ne samo strukturu već i poveznost te mogući utjecaj okoline na razvoj mozga", ističe hrvatski neuroznanstvenik, akademik Ivica Kostović, ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Dokazano je, primjerice, da djeca koja žive u emocionalno siromašnom okružju imaju manje guste putove povezanosti u mozgu, dodaje Kostović i smatra da treba očekivati nove studije koje će se raditi na većem uzorku, a koje će uzeti u obzir demografske, socijalne i obiteljske uvjete u razvoju dječjeg mozga.
Inače, ova nova studija u korelaciji je s nedavno objavljenom koja je pokazala da su djeca koja su u ranoj dobi dobivala više ljubavi svoje majke pametnija i sposobnija za učenje. Prema toj studiji, psihijatri i neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu pokazali su da su školska djeca kojima su majke posvećivale više pažnje imala veći hipokampus, ključni dio mozga za učenje, pamćenje i odgovor na stres.
Slijedit će istraživanje koje će morati dokazati da su promjene u tom kritičnom području mozga povezane s majčinim odgojem. Dječja psihijatrica Joan L. Luby, voditeljica projekta, naglasila je da i ova studija potvrđuje važnost uloge roditelja u razvoju djeteta.

Anita Blažinović

Objavljeno: 12.07.2018