Unos probiotika može smanjiti negativne misli povezane s tužnim raspoloženjem

 

Tim istraživača na Sveučilištu Aarhus u Danskoj je ispitao učinke bakterija mliječne kiseline na štakorima kao dio studije. Štakori su bili podijeljeni u četiri skupine koje su bile hranjene ili masnom prehranom bez vlakana ili nezdravom prehranom koja je bila pojačana probioticima, javlja portal Novi svjetski poredak.

Podaci su otkrili da štakori kojima su dani probiotici su pokazali neutralno ponašanje nakon testa plivanja, unatoč njihovoj nezdravoj prehrani.

Nasuprot tome, štakori koji nisu dobili probiotike su bili više depresivni nakon testa. Istraživači su također opazili značajno povećanje bijelih krvnih stanica u tkivu mozga netretiranih štakora, što može ukazivati početak kronične upale.

Voditelj istraživanja dr. Anders Abildgaard naveo je dokaze o povezanosti nezdrave prehrane i napada depresije. Prema ovom stručnjaku, pacijenti koji pate od depresije imaju općenito nezdravi način života u prosjeku jer vjerojatno ne dobivaju dovoljno potrebnih resursa koji promiču zdrav život.

"Posebno u ovoj studiji, štakori su ublažili posljedice masne prehrane, uz pomoć probiotika, tako da su u rangu s onim štakorima koji su bili zdravo hranjeni. To je fascinantno otkriće koje podupire zaključak da probiotici, koji normalno doprinose dobrobiti u crijevima, također utječu na mozak. Ovaj rezultat je zanimljiv za liječenje depresije", rekao je dr. Abildgaard u časopisu Nutra Ingredients.

Studija je objavljena u časopisu Brain, Behavior, and Immunity.

Druga studija na životinjama je pokazala da stresni događaji mogu dovesti do značajnog gubitka probiotika u crijevima. Istraživači su zapazili da neadekvatna prehrana s manjom razinom probiotika može rezultirati simptomima depresije.

Međutim, hraneći miševe s hranom koja sadrži probiotički soj Lactobacillus reuteri je pomogla životinjama da vrate na gotovo normalno stanje.

Znanstvenici su objasnili da probiotici mogu utjecati na razinu kinurenina, metabolita u krvi koji je poznat po tome aktivira nastanak depresije. Prema stručnjacima, smanjenje probiotika u crijevima je rezultiralo istovremenim povećanjem razine kinurenina.

To pak dovodi do pojave simptoma depresije u životinja. Istraživački tim je upozorio da održavanje visoke razine kinurenina može inače umanjiti blagotvorne učinke probiotika.

"Postoji velika nada za ovu vrstu istraživanja, te se nećemo morati gnjaviti sa složenim lijekovima i njihovim nuspojavama, kada se možemo igrati sa mikrobiomima. Rezultati bi mogli biti magični samo ako promijenite svoju prehranu, promijeniti unos korisnih bakterija i popraviti svoje zdravlje i vaše raspoloženje", rekao je voditelj istraživanja Alban Gaultier u sveučilišnom priopćenju.

Druga studija je pokazala da konzumacija probiotika može poboljšati raspoloženje. Tim nizozemskih znanstvenika je na 40 zdravih ispitanika proveo svoju studiju. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine.

Jedna skupina je dobila probiotike, a druga placebo. Rezultati su pokazali da su pacijenti u skupini koja je dobivala probiotike bili manje izloženi tužnim raspoloženjima u usporedbi s onima u placebo skupini. Nalazi su objavljeni u časopisu Brain, Behavior, and Immunity.

"Ovi rezultati pružaju prvi dokaz da unos probiotika može smanjiti negativne misli povezane s tužnim raspoloženjem. Kao takvi, naši rezultati bacaju zanimljivo novo svjetlo na potencijal probiotika koji služe kao pomoćno sredstvo ili preventivna terapija za depresiju", rekao je autor studije Lorenza S. Colzato za Medical Daily online.

Anita Blažinović

Objavljeno: 19.01.2018