Davor Škrlec: Neovisnost, društvena i profesionalna uključenost temeljna su prava osoba s invaliditetom
U Europskoj uniji živi čak oko 80 milijuna osoba s invaliditetom, dok je za očekivati porast te brojke na 120 milijuna do 2020. godine s obzirom na starenje stanovništva
Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 14. rujna zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su izvješće o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga čime je Europski parlament dobio mandat za pregovore s Vijećem. Prijedlog je dio Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.-2020., a namjera mu je poboljšati sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu te smanjivanje neujednačenosti nacionalnih zakona koji reguliraju pristup proizvodima i uslugama.
Njime se predviđa zajednički provedbeni okvir zahtjeva pristupačnosti određenih proizvoda i usluga, a namijenjen je pružanju jasne definicije postojećih obveza vezanih za pristupačnost utvrđenih EU zakonodavstvom.
U Europskoj uniji živi čak oko 80 milijuna osoba s invaliditetom, dok je za očekivati porast te brojke na 120 milijuna do 2020. godine s obzirom na starenje stanovništva.
Zastupnik Davor Škrlec (Zeleni/ESS) koji se za ovu temu zalagao i kao izvjestitelj nacrta Mišljenja Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, smatra kako su neovisnost te društvena i profesionalna uključenost osnovna prava osoba s invaliditetom.
"Zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima i neujednačenih nacionalnih propisa, korisnici pristupačnih proizvoda plaćaju visoke cijene, što otežava njihovu samostalnost. Građanke i građani suočeni s invaliditetom moraju biti ravnopravni članovi našeg društva te uživati jednaka prava! Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu tražio je je amandmanima niz izmjena kojima bi se olakšao život osoba s invaliditetom.
Spomenuti amandmani se tiču tzv. 'izgrađenog okruženja', pri čemu se misli na prometnu infrastrukturu, zatim pristupačnost turističkim uslugama, bankarskim uslugama, olakšana primjena usluga koje se tiču trgovine i telefonije, kao i drugih sličnih usluga koje nam olakšavaju svakodnevnicu te širu primjenu zahtjeva pristupačnosti i u drugim EU aktima. Osvrnuo bih se ovim putem posebno na transportnu infrastrukturu i stanice. Zajednički moramo poduzeti sve potrebne mjere za provedbu zakonodavstva EU-a za poboljšanje pristupa prijevozu osobama s invaliditetom te na taj način spriječiti svaku diskriminaciju naspram istih. Uvođenje intermodalnog transporta, primjena univerzalnog dizajna u infrastrukturi i novih tehnologija omogućit će razvoj usluga koje će omogućiti osobama s invaliditetom da budu što samostalnije te stoga i u potpunosti ravnopravni članovi našeg zajedničkog društva", rekao je Škrlec.
Tanja Poša
Objavljeno: 20.09.2017