Prisutni su se požalili kako je bio slab odaziv zadrugara na obilježavanju Međunarodnog dana zadruga u Koprivnici

Zadrugarstvo je način života, drugačiji način poslovanja od klasičnog, to je pokret koji bitno utječe na razvoj pojedinca kao i  društvene zajednice u kojoj djeluje.
Prepoznala je to i Organizacija UN koja je 2012. proglasila Godinom zadrugarstva, koja je, nažalost, kod nas prošla nezapaženo, naročito od strane medija, iako se od 2003. godine bojažljivo ali ne zanemarivo, razvija zadrugarstvo i na našim prostorima i kreće se trnovitim putem prema svom cilju, a taj je da se u središta stavi čovjek a ne profit. 

Centar interesa profit, a ne čovjek

Utrka za novcem, orijentacija samo na profit, gurnula je čovjeka na marginu te on više nema utjecaja u neravnopravnoj borbi. Društvo se sve više raslojava na bogate i siromašne, dolazi do neravnomjerne raspodjele vrijednosti, radnik se tretira kao roba koja vrijedi dok daje ono što se od njega traži a kad to više ne može, odbacuje se, bez obzira i milosti. Centar interesa je profit.

Teo Petričević je naglasio kako je potrebno donijeti strategiju razvoja zadruga, uspostaviti zadružno bankarstvo te raditi na jednakim uvjetima poslovanja za sve zadruge

U takvoj klimi u svijetu se sve više ljudi udružuju da bi gospodarski djelovali ali i u centar stavili čovjeka i njegove vrijednosti. Dok u profitnom poduzetništvu pojedinac ili pojedinci odlučuju o svemu u zadružnom poduzetništvu poštuje se demokratsko načelo „jedan član jedan glas“. Postoje zadružna načela kojih se svaki zadrugar treba pridržavati a ona su zasnovana na načelima solidarnosti i samopomoći. Poznato je da je u skandinavskim zemljama, (a znamo da su one među najrazvijenijima u Europi), svaki treći stanovnik član nekog oblika zadružnog poslovanja. U našem susjedstvu, u Italiji, najrazvijenije su tzv. socijalne zadruge, (kod nas još nema prave definicije što se pod tim pojmom krije).

Bez nacionalne strategije

Kod nas je zadrugarstvo još u povojima, jer se, na žalost, još uvijek na takav oblik poduzetništva gleda s podozrenjem i opterećenjem iz nedavne prošlosti gdje se ljude na silu tjeralo u zadruge a to nije donijelo dobre rezultate.
Država još nije donijela nacionalnu strategiju zadružnog poduzetništva, a bez strategije nema ni financiranja,  nema pravog vrednovanja, tako da se iste vrednuju po pravilima obrta i trgovačkih društava, pa se tako ne mogu ostvariti pozitivni učinci zadružnog modela poslovanja  po uzoru na europsko zadrugarstvo, tako da je ukupan broj članova zadrugara u odnosu na ukupan broj stanovnika zanemariv, svega 0,5%,  a broj zaposlenih u zadrugama je svega 0,2%, (podaci prema Hrvatskom savezu zadruga iz 2012.)
Usprkos tome, kod nas se zadružno poduzetništvo počelo razvijati, vrše se edukacije, istina nedostupne širem krugu javnosti, postoje na Agronomskim fakultetima u Osijeku i Zagrebu katedre za razvoj zadrugarstva te je za pretpostaviti da će se iz tih studija regrutirati mladi stručnjaci koji će se upustiti u osnivanje zadruga i zadrugarstva pod geslom: "Zajedno smo jači!“

Svake godine prve subote u mjesecu srpnju obilježava se Međunarodni dan zadruga. Ove godine organizator obilježavanja  Međunarodnog dana zadruga bila je CEDRA iz Čakovca  u gradu Koprivnici s malim izložbenim prostorom, gdje je pet zadruga izložilo svoje proizvode, na Glavnom trgu ispred Gradske vijećnice i Okruglim stolom s temom: "Zadružno poduzetništvo (p)ostaje snažno i u kriznim vremenima“.

Ilda Stanojević iz Hrvatskog saveza zadruga prikazala je nekoliko statističkih podataka o postojećim zadrugama a naglasak je stavila na mogućnosti i izazove u smislu da se zadruge prepoznaju i u drugim zakonima osim zakona o zadrugama, da se postojeće zadruge ojačaju, da postojeće zadruge stvore prepoznatljiv proizvod, te da se organiziraju edukacije o zadrugarstvu.
Teo Petričević iz Čakovca, poznati i nagrađivani socijalni poduzetnik, naglasak je stavio na naučene lekcije iz bavljenja zadrugarstvom te rekao kako je zadružno poduzetništvo fleksibilno, kako ne radi za pojedinca,  kako je kohezija u lokalnoj zajednici jača, te kako se takvim poduzetništvom radi na očuvanju radnih mjesta.
Teo Petričević je naglasio kako je potrebno donijeti strategiju razvoja zadruga, uspostaviti zadružno bankarstvo, raditi na jednakim uvjetima poslovanja za sve zadruge, kako su potrebne društvene inovacije, razvoj radničkih zadruga, kalsterizacija, kao i iskorištavanje potencijala europskih zadruga.

Umrežavanje zadruga

Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavljala je gospođa Mesić koja je naglasila da će se od iduće godine sufinancirati projekti, te da su direktive EU da se preko zadrugarstva  jača regija, te kako po svim županijama treba organizirati Okrugle stolove o zadružnom poduzetništvu a za sve to treba napraviti dobru strategiju, što je uloga spomenutog ministarstva, jer bez strategije ne mogu se planirati ni potrebna sredstva, te kako će jedino udruživanje na principu klastera biti održivo u narednom razdoblju.
Govorilo se o tome kako je potrebno umrežavanje postojećih zadruga a Ilda Stanojević je spomenula da ne bi trebalo ići na osnivanje novih zadruga već na povezivanje postojećih.
Prisutni su se požalili kako je bio slab odaziv zadrugara na obilježavanju Međunarodnog dana zadruga u Koprivnici.
Treba pohvaliti organizatore i domaćine što su organizirali takav jedan događaj koji je doprinio da zadrugari dobiju uvid u izazove kao i u nove mogućnosti koje će im stajati na raspolaganju.

Piše: Anđelka Bunić, Zadruga 'Martinov plašt'

Objavljeno: 16.07.2013