Greenpeace: Odjeća koju nosimo sadrži otrove koji nam potiho ugrožavaju život

Problem je u tome da štetne kemikalije iz odjeće dolaze u kontakt s kožom koja ima moć upijanja, i na takav način ulaze u naš organizam. Otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri – organu zaduženom za eliminaciju toksina

Kao da nije dovoljno da se trujemo preko hrane i pića, nanosimo si štetu i odjećom koju nosimo.
Prema informacijama iz Greenpeacea, odjeća mnogih proizvođača sadrži štetne kemikalije. No, zašto je to problem i kako korištenje takve odjeće može utjecati na zdravlje?
Problem je u tome da štetne kemikalije iz odjeće dolaze u kontakt s kožom koja ima moć upijanja, i na takav način ulaze u naš organizam.
Otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri – organu zaduženom za eliminaciju toksina.
Dio tih toksina zatim se iz tijela izlučuje i preko znoja. Svi znamo da koža mora ''disati''. No ako stalno upija i izlučuje  brojne otrove,  ne može pravilno vršiti tu funkciju. Konstantnim upijanjem i izlučivanjem otrovnih tvari na površini kože stvara se toksična mješavina otrova koji su zajedno čak i štetniji po zdravlje nego svaki zasebno.

Toksični formaldehid

Mnoge tkanine koje dolaze u dodir s kožom tretiraju se opasnim kemikalijama tijekom procesa proizvodnje. Vjerojatno ste i sami puno puta opazili kako tek kupljena majica ima čudan, neugodan miris. Krivac za to je formaldehid, koji se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima poput alergija, nesanica, oslabljenog imuniteta, raka itd.

Proizvođači tekstila koriste ga kako bi roba djelovala svježe i izglačano te kako bi tijekom transporta i skladištenja spriječili pojavu plijesni.
Dio formaldehida iz rublja, odjeće i posteljine - s kojima je naša koža u dodiru 24 sata na dan – izaći će u pranju, ali ne sav.
Nažalost, u vezi s tim ne možemo si puno pomoći jer formaldehid je prisutan u gotovo svemu čime smo okruženi – sagovima, zavjesama, madracima, pokućstvu itd. No kao da već i to nije dosta, Greenpeace je uspio dokazati da 20 poznatih svjetskih modnih brendova u procesu izrade odjeće koristi i druge, izuzetno opasne kemikalije kojima zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ljudi.

Opasnost za zdravlje i okoliš

Krajem prošle godine Greenpeace je objavio rezultate istraživanja prisutnosti toksina na 141 uzorku odjeće, prikupljenom u 29 zemalja. 
Istraživanje je provedeno u  neovisnom laboratoriju i njime je utvrđeno da svaka od 20  vodećih robnih marki u svojem asortimanu ima po nekoliko komada odjeće koji sadrže opasne kemikalije.
Točnije, u dvije trećine odjevnih predmeta – a da tragedija bude veća - čak i u dječjoj odjeći,  otkrivena je prisutnost  tvari koje mogu izazvati rak i hormonalne poremećaje. Riječ je o nonilfenol etoksilatima (NPE), spojevima opasnim za endokrini sustav, ftalatima koji ugrožavaju sustav za reprodukciju te bojama koje sadrže kancerogene amine. Uporaba NPE-a u EU je ograničena, no ne i potpuno zabranjena. Zabranjeno je jedino te kemikalije ispuštati u otpadne vode pa je barem zagađivanje okoliša znatno umanjeno.
No, većina robe s potpisom poznatih modnih tvrtki proizvedena je u Kini i drugim azijskim zemljama gdje takva zabrana ne postoji, uslijed čega ipak dolazi do zagađivanja okoliša. Koliko nošenje takve odjeće šteti našem zdravlju, preostaje tek istražiti.
Eksperti smatraju da čak i niske razine toksina prisutnih u odjeći predstavljaju prijetnju za zdravlje čovjeka te upućuju na povezanost navedenih toksina s neplodnošću i određenim vrstama raka.
Dominic Thompson iz Greenpeacea smatra da je učinak otrovnih kemikalija na ljudski organizam bioakumulativan. Stoga ne možemo znati kakve će posljedice takvo postupno nakupljanje štetnih tvari u konačnici imati na naše zdravlje.

U rijeke bacaju otrovan otpad

Što se zagađenje okoliša tiče, Manferd Santen, Greenpeaceov aktivist, upozorava da modni brendovi diljem svijeta koriste rijeke kao kanale za odvodnju otpada. Posebice ističe da kemikalije koje tako završe u rijekama ugrožavaju opskrbu pitkom vodom, te biljni i životinjski svijet, osobito ribe. I to ne samo u zemljama u kojima se vrši proizvodnja, nego i nakon izvoza, jer otrovne tvari će iz kupljene robe izlaziti i prilikom pranja.
Glasovite robne marke na čijoj robi je provedeno istraživanje na toksičnost su:
Giorgio Armani
Benetton
Blažek
C&A
Calvin Klein
Diesel
Esprit
Gap
H&M
Jack&Jones
Levi's
Mango
Marks&Spencer
Meters/bonwe
Only
Tommy Hilfinger
Vancl
Vero Moda
Victoria's Secret
Zara

Mnogi od navedenih brendova prisutni su i na hrvatskom tržištu, naprimjer Zara, koja na godinu proizvede 850 milijuna komada odjeće.
Teško je zamisliti količinu otrova kojom veliki igrači na polju tekstila zagađuju okoliš i uništavaju zdravlje ljudi, osobito u Kini gdje se takva roba masovno proizvodi.

Postoji li rješenje?

Od navedenih proizvođača koji se ozbiljno poigravaju ljudskim zdravljem, Greenpeace traži da do 2020. godine odustanu od uporabe opasnih kemikalija u proizvodnji. Prema tvrdnji Alexa Fölera, predstavnika udruženja koje zastupa interese kemijske industrije, alternativa postoji.
Sredstva koja nisu štetna za okoliš te ne ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja ne bi znatno poskupjela proizvodnju ni osobito utjecala na porast cijene odjeće, no to tek treba provesti u praksi. Unatoč tome što su pojedine modne kuće pristale udovoljiti Greenpeaceovim zahtjevima, moglo bi potrajati dok se program zaštite okoliša i ljudskog zdravlja provede u praksi.
A što dotad? Pazite što kupujte, pogotovo ako nosi naljepnicu ''Made in China''.

Izvor: alternativa-za-vas.com