Ministar Barišić ističe kako je s obrazovanjem važno početi dovoljno rano, ali ga i prakticirati cijelog života, a projekt za obrazovanje odraslih naglašava upravo tu dimenziju, "kao osnove osobnog razvoja, snalaženja i neprestane prilagodbe pojedinaca društvenoj zajednici"

Pavo Barišić i Tomislav Ćorić

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja u utorak je potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima za provedbu dvaju projekata - "Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja" i "Promocija cjeloživotnog učenja", vrijednih više od 31 milijun kuna iz Europskog socijalnog fonda.

Riječ je o projektima u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. iz Europskog socijalnog fonda, čiji su nositelji Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).

Projekt Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u iznosu 20,4 milijuna kuna, provodit će se u narednih 30 mjeseci s ciljem unapređenja sustava vanjskog osiguravanja kvalitete i internih procesa Agencije, kao i unapređenja sustava unutarnjeg osiguravanja kvalitete hrvatskih visokih učilišta.

Projekt Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih iznosi više od 11,5 milijuna kuna i provodit će se u naredne tri godine s ciljem promocije važnosti te različitih mogućnosti za cjeloživotno učenje u Hrvatskoj, kao i jačanja kapaciteta svih dionika uključenih u sustav obrazovanja odraslih na nacionalnoj i lokalnoj razini.

"Iako smo za sljedeću godinu osigurali nešto povećanja proračuna za obrazovanje i znanost, mogućnost korištenja sredstava fondova i programa Europske unije svakako predstavlja značajno rasterećenje državne blagajne, uz istodobno očuvanje ili čak unapređenje sadašnje razine financiranja aktivnosti na području znanosti i obrazovanja", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.

Objasnio je kako to sve odgovara strategiji Europa 2020, koja predviđa da barem 40 posto osoba između 30 i 34 godine starosti imaju visoko obrazovanje. "U Hrvatskoj je sada oko 26 posto visokoobrazovanih u toj životnoj dobi", dodao je.

Barišić ističe kako je s obrazovanjem važno početi dovoljno rano, ali ga i prakticirati cijelog života, a projekt za obrazovanje odraslih naglašava upravo tu dimenziju, "kao osnove osobnog razvoja, snalaženja i neprestane prilagodbe pojedinaca promjenjivim okolnostima u osobnom životu, na radnom mjestu i u društvenoj zajednici"

Po njegovim riječima, cjeloživotno obrazovanje važno je i zbog zbog demografskog trenda starenja stavnovništva u Hrvatskoj, a oba projekta doprinose ublažavanju posljedica takvog trenda i "ključni su za zadržavanje mladih, ali i za privlačenje studenata iz zemalja Europske unije na naša visoka učilišta, što je još skromno, no povećava se".

Ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo što se sredstva usmjeravaju u povećanje kvalitete institucija, napomenuvši kako se u narednom razdoblju do 2020. godine očekuje još jače intenziviranje posla.

"Nadamo se da ćemo iduće godine krenuti još jačim tempom, sredstva postoje, predložite projekte, a nama će biti drago aplicirati prema Europskom socijalnom fondu i ići u smjeru ralizacije tih projekta", poručio je Ćorić.

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ocijenio je projekt cjeloživotnog učenja iznimno važnim, s obzirom da će tih 11,5 milijuna kuna pomoći da se dobiju puno konkretnije mogućnosti dostupnosti prema svim ciljanim skupinama.

"Ponosni smo na naše iskustvo u pripremi i provedbi projekata, država je od 2010. u ovu agenciju uložila oko 91 milijun kuna, a mi smo kroz projekte različitih oblika povukli oko 160 milijuna kuna", rekao je.

"Na svaku kunu koju je država uložila mi smo odgovorili plasiranjem dvije kune u razvoj sustava i zato, ne samo da nas je smetalo kada se agencije prozivalo prostorom za uhljebljivanje, nego nas je to i boljelo. Brojevi pokazuju da agencije iza sebe ostavljaju rezultate i vrlo uspješne aktivnosti", istaknuo je.

Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, podsjetila je kako je u protekloj godini ta agencija završila prvi cjeloviti sveobuhvatni ciklus vanjskog vrednovanja hrvatska visokih učilišta započet 2009., unutar kojega su hrvatska visoka učilišta pokrenula razvoj vlastitih internih sustava osiguravanja kvalitete, dok je Agencija angažirala međunarodno stručno povjerenstvo čija je zadaća bila preporučiti daljnja unapređenja.

"Dosad provedene reakreditacije doktorskih studija dokazale su da se trud i vrijeme uloženo u vrednovanje programa zaista isplate", ustvrdila je. Najavila je da će se tijekom iduće godine u sklopu projekta dovršiti vrednovanja sva 123 doktorska studija u zemlji i onda se posvetiti dobrovoljnim programskim vrednovanjima, ali i nastaviti s dobrom praksom institucionalnih vrednovanja.

"Svi koji su provodili europske projekte znaju o kojem se povećanju obima posla radi, rijetko će se koja institucija odlučiti na prijavu projekta bez dobrog razloga i motiva", napomenula je, istaknuvši da je Agencija "kao iskusna institucija smatrala da im je dužnost biti među prvima koji će olakšati nacionalni proračun.

"Glavni motiv bio je i što proračunska sredstva ne bi bila dovoljna za cijeli niz treninga, konferencija i razmjena iskustava s međunarodnim stručnjacima namijenjenima visokim učilištima koje smo predvidjeli unutar projekta", dodala je.

Hina

Objavljeno: 28.12.2016