DeepMind: Umjetna inteligencija u funkciji dijagnostike bolesti koje mogu izazvati invaliditet

Može li umjetna inteligencija ipak, usprkos predviđanjima mnogih autora znanstvene fantastike, postati alat koji će se koristiti za dobrobit čovječanstva?

 

Znanstvenici Alexander Graves i Greg Wayne iz DeepMinda, Googleove sestrinske tvrtke koja se bavi umjetnom inteligencijom (artificial intelligence – AI), objavili su u časopisu Nature da je AI sustav na kojem rade sada sposoban samostalno učiti.

Njihova revolucionarna platforma, koju nazivaju diferencijalnim neuralnim računalom (Differential Neural Computer – DNC), koristi istu pohranu podataka kao i konvencionalna računala, no podatke, umjesto procesora, obrađuje neuralna mreža, koju u DeepMindu nazivaju kontrolerom.

Umjesto istraživanja svih mogućnosti kako bi došao do rješenja, DeepMind može odgovor potražiti i među svojim dosadašnjim iskustvima, izvlačeći ga iz memorije. Graves i Wayne su naveli dva primjera kojim su pobliže objasnili proces.

U prvom primjeru, DNC je dobio osnove londonskog sustava podzemne željeznice, nakon čega je mogao samostalno pronalaziti i planirati trase, te davati odgovore na komplicirana pitanja. U drugom je primjeru AI dobio obiteljsko stablo isključivo s roditeljskim i bratskim vezama, a svejedno je mogao odgovarati na pitanja poput "Tko je Freyin pra-ujak?“, što konvencionalne neuralne mreže ne bi mogle.

Inače, DeepMind je postao poznat 2015. godine, kada je pobijedio profesionalnog Go igrača, Fan Guija, što do tada nije uspjelo ni jednom računalu. AI je ponovio uspjeh 2016. godine, uvjerljivo pobijedivši Lee Sedola, jednog od najboljih Go igrača na svijetu. Smatra se da je zbog velikog broja mogućnosti Go puno kompliciraniji za računala od, primjerice, šaha, pa je time ovaj uspjeh i veći.

DeepMind Technologies je u 2016. godini stupio u suradnju s dvije londonske bolnice, gdje će se njihov sustav koristiti za ranu dijagnozu bolesti oka koje mogu dovesti do sljepoće, te u automatskom otkrivanju kancerogenih tkiva u području glave i vrata.

Može li umjetna inteligencija ipak, usprkos predviđanjima mnogih autora znanstvene fantastike, postati alat koji će se koristiti za dobrobit čovječanstva? Možemo li umjetnu inteligenciju uopće smatrati alatom? Budućnost je, čini se, svijetla, no tek će vrijeme dati konačne odgovore na ova pitanja.

Damir Fatušić