"Moguće stjecanje naziva europske prijestolnice kulture povećalo bi međunarodnu vidljivost grada, pridonijelo poboljšanju kapaciteta kulturne infrastrukture i vještina menadžmenta u kulturi", rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel

Predstavljanjem programa kandidature Rijeke za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine u Gradskoj vijećnici počela je javna rasprava o kandidaturi.
Moguće stjecanje naziva europske prijestolnice kulture povećalo bi međunarodnu vidljivost grada, pridonijelo poboljšanju kapaciteta kulturne infrastrukture i vještina menadžmenta u kulturi, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Bitan korak za stjecanje te titule je donošenje Strategije razvoja kulture Rijeke, istaknuo je dodavši da je samo u Rijeci gradsko vijeće potvrdilo kandidaturu grada.

Obersnel je ustvrdio da Rijeka ispunjava kriterije za titulu čemu pridonosi povijesno i kulturno naslijeđe. U programu Rijeke kao moguće prijestolnice namjerava se propitivati kulturne i društvene izazove grada, ovog područja te Europe kao i doprinos kulture održivom razvoju grada, dodao je.

Pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar istaknuo je da mogućnost da Rijeka bude prijestolnica kulture nije velik i nedostižan cilj jer te titula nije namijenjena samo velikim i posebno važnim europskim gradovima, a dobije li Rijeka titulu, konkretan program definirat će se javnim pozivom.

Programski direktor projekta Maribora kao prijestolnice kulture 2012. godine Mitja Čander kazao je da su se u Mariboru odlučili na što veće korištenje praznih prostora u gradu, poput napuštenih skladišta i industrijskih hala te uključenje što više građana u projekt. Preporučio je što intenzivnije korištenje strukturnih europskih fondova za realizaciju programa.

Airan Berg, koji je sudjelovao u organizaciji programa Linza kao europske prijestolnice kulture 2009. istaknuo je da je stjecanje ove titule veliki projekt promjene. Obavi li se to kako treba, grad više neće biti isti, naveo je. Ustvrdio je da su najvažniji rezultati mogućeg stjecanja titule ono što je nevidljivo, a to je kako se grad i građani osjećaju te kako se mijenja a uz to i postignuta socijalno povezivanje.

Projekt europske prijestolnice kulture pokrenut je 1985. godine, a prvom prijestolnicom proglašena je Atena. Europska komisija je kao ciljeve projekta navela isticanje kulturnog bogatstva pojedinih europskih regija i njihovih različitosti, slavljenje multikulturalnosti, uzajamnog razumijevanja i poticanja kulturne suradnje.

U novije vrijeme svake se godine prijestolnicom kulture proglašavaju dva grada iz dviju država. Redoslijed zemalja iz koji se biraju gradovi kandidati, te budući nositelji titule, određen je unaprijed tako da Hrvatska dolazi na red 2020. godine zajedno s Irskom.

Očekuje se da hrvatsko Ministarstvo kulture raspiše natječaj za kandidaturu hrvatskih gradova krajem ove ili početkom iduće godine a Europska komisija će o gradu koji će ponijeti titulu odluku donijeti 2015. godine.

Hina

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Objavljeno: 10.06.2013