Nino Mihaljek: Jesu li glasački listići na Brailleovom pismu odraz ravnopravnosti ili nepotrebni luksuz

Činjenica je da slijepim glasačima i dalje neće biti omogućeno samostalno glasanje uz pomoć listića na Brailleovom pismu

 

Još jedni parlamentarni izbori su iza nas. Doduše, to još uvijek ne možemo konstatirati sa stopostotnom sigurnošću budući da je nova Vlada još uvijek u procesu nastajanja, no, vjerojatnost da ćemo još jednom morati izlaziti na birališta je poprilično mala.

Međutim, izlazili dva, tri ili ako je potrebno i deset puta na  izbore, ono što će se sa sigurnošću moći konstatirati jest činjenica kako slijepim glasačima i dalje neće biti omogućeno samostalno glasanje uz pomoć listića na Brailleovom pismu.

Godine 2009. gotovo nije bilo medija koji nije prenio vijest kako će na predsjedničkim izborima slijepe osobe imati mogućnost samostalnog glasovanja budući da će glasački listići biti otisnuti i na Brailleovom pismu. Princip glasanja svodio se na dva banalna koraka. U prvom koraku slijepe osobe proučile bi glasački listić na Brajici i zapamtile redni broj pod kojim se nalazi njihov kandidat. U drugom koraku uzele bi listić na crnom tisku te ga prekrile tzv. matricom, zapravo najobičnijom folijom jednakih dimenzija kao i listić, na kojoj su se nalazile kružne rupe promjera od jednog centimetra. Prateći kemijskom olovkom kružnice na matrici slijepi bi na taj način potpuno samostalno, bez asistencije, zaokružili svog kandidata i time obavili svoju građansku dužnost.

Međutim, kao što se može pretpostaviti iz uvodnog dijela ovog teksta, taj sistem glasovanja nije zaživio. Stoga su slijepi glasači na svim idućim izborima, pa tako i ovim u nedjelju, mogli glasati jedino i isključivo uz pomoć asistenta što je, po tko zna koji put, pokrenulo nezadovoljstvo slijepih osoba koje se žale na nejednaka prava i uvjete glasanja u odnosu na videće birače.

Mnogi će se pitati zašto sistem glasanja s predsjedničkih izbora jednostavno nije preslikan i na parlamentarne, budući da je opisano glasanje bilo doista krajnje jednostavno? Odgovor je dalo Državno izborno povjerenstvo i, za divno čudo, nije se radilo o nedostatku novčanih sredstava, već o tehničkom problemu, odnosno praktičnoj izradi glasačkog listića. Naime, po svoj prilici najveći glasački listić u povijesti svih dosadašnjih izbora u Hrvatskoj bio je veličine 63 x43 cm! Za bolju ilustraciju, radi se o četiri papira formata A4. Kada je riječ o Brajici, za tiskanje jedne A4 stranice potrebne su tri brajeve stranice pa se tako jednostavno može izračunati kako bi isprintani listić zauzimao 12 brajevih stranica.

No, problem nije u količini papira koji bi se potrošio za izradu svih potrebnih listića, niti u vremenu koje bi bilo potrebno da se samo pročita i prouči tih dvanaest stranica, nego u izradi matrice. Realno gledano, izraditi matricu za predsjedničke izbore gdje se na listi nalazilo svega nekoliko kandidata bilo je krajnje jednostavno, no, izraditi matricu veličine 63 x43 cm, sa svim potrebnim utorima koji će pokriti sve stranke, koalicijske partnere i preferencijalne kandidate poprilično je teško. Dakako, rješenje možda i postoji, ali i opet realno gledano za njegovu realizaciju nema dovoljno interesa budući da 6.000 slijepih u Hrvatskoj, od kojih mnogi još niti nemaju pravo glasa jer su maloljetni, čine tek neznatni postotak u odnosu na 3,8 milijuna registriranih glasača.

Budimo realni, pravo i inzistiranje na izbornoj anonimnosti danas se pretvorilo u pomodnu glupost jer evidentno je da ljudi u razgovorima sve otvorenije, bez ikakvih izbornih tajni, otkrivaju kome su poklonili svoj glas, a pogotovo unutar obitelji ili kruga prijatelja. Dakle, ako se vratimo na pitanje glasanja uz pomoć asistenta, naravno da će u gotovo svim situacijama slijepu osobu na izborno mjesto dovesti član obitelji ili prijatelj pa time potreba za anonimnošću i izbornom intimom nije potrebna.

Stoga bi slijepi jednostavno trebali shvatiti i prihvatiti činjenicu kako će uvijek morati glasati uz nečiju pomoć, što ne predstavlja nikakvu tragediju jer u konačnici postoje daleko važnije stvari od parlamentarnih izbora u kojima se treba boriti za ravnopravnost.

Piše: Nino Mihaljek

 

Povezane vijesti