"Već 20 godina Savez se bori za primjerenu državnu potporu kojom bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom", rekao je Vojin Perić

Anka Slonjšak i Vojin Perić

Na Međunarodni dan bijelog štapa, 15. listopada, Hrvatski savez slijepih još je jednom upozorio na goruće probleme slijepih i slabovidnih osoba i lošu suradnju s nadležnim državnim institucijama koje nisu ispoštovale obvezu donošenja zakonskih odredaba o dodatku na sljepoću kojim bi se slijepim i slabovidnim osobama omogućilo podmirenje troškova i potreba koje imaju u svakodnevnom životu.

Sa ciljem da još jednom upozore na te probleme, Hrvatski savez slijepih organizirao je susret s predstavnicima stranaka koje će sudjelovati na parlamentarnim izborima i obrazložio pet prijedloga za poboljšanje položaja slijepih i slabovidnih, kako više ne bi bili građani drugog i trećeg reda.

Predsjednik Hrvatskog sveza slijepih Vojin Perić rekao je da je riječ o inkluzivnom dodatku, omogućavanju kvalitetnog obrazovanja i rehabilitacije, te zapošljavanja i sustavnog finaciranja udruga koje skrbe o slijepim i slabovidnim osobama.

"Već 20 godina Savez se bori za primjerenu državnu potporu kojom bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene sljepoćom", rekao je Perić dodajući kako su se kroz to vrijeme nadležna ministarstva prema njihovim prijedlozima odnosila omalovažavajuće, do razine stigmatizacije i vrijeđanja dostojanstva.

Podsjetio je da sadašnja Vlada nije ispunila obvezu da će do lipnja donijeti posebni zakon o dodatku na sljepoću, te da su slijepe osobe jedina kategorija osoba s invaliditetom koja nema specijalizirani centar za rehabilitaciju. Također je ukazao na problem zatvaranja dislocirane jedinice Centra "Vinko Bek" u zagrebačkoj Nazorovoj ulici iz koje su, zbog dotrajalosti zgrade, iseljeni učenici koji uz sljepoću imaju i neke druge poteškoće.

Potporu slijepim osobama pismom je uputila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ističući kako je naknada za osobe s oštećenjem vida u Hrvatskoj među najnižima u Europi, te da smo još uvijek društvo koje tim osobama stvara prepreke i puno je predrasuda koje im priječe ravnopravno sudjelovanje u životu zajednice.

Iznos maksimalne novčane naknade od 500 kuna, koju ostvaruju slijepe osobe, nedostatan je za podmirivanje njihovih potreba, poručila je Slonjšak.

Iskazala je zabrinutost zbog učestalosti pritužbi slijepih osoba i roditelja slijepe djece na svakodnevne teškoće u ostvarivanju prava na obrazovanje u redovnim obrazovnim ustanovama, zbog praksi po kojima se slijepe osobe još uvijek osposobljavaju za zastarjela i nepotrebna zanimanja, te zbog otežanog zapošljavanja.

"Svjedoci smo da, unatoč brojnim primjerima osoba s oštećenjem vida koje su svojim radom dosegle zavidnu razinu uspješnosti u različitim područjima  i dokazali se stručnim kompetencijama, još uvijek postoje poslodavci koji zapošljavaju slijepe osobe isključivo motivirani novčanim poticajima, uskraćujući im plaću za njihov rad, što smatramo ne samo nezakonitim, nego i krajnje nemoralnim", navodi Slonjšak i poručuje da do idućeg obilježavanja Međunarodnog dana bijeloga štapa treba donijeti konkretne odluke i ispuniti opravdane zahtjeve.

U ime HSLS-a na okruglom stolu bili su predsjednik stranke Darinko Kosor i Dorica Nikolić, nekadašnja državna tajnica u Ministarstvu socijalne skrbi, koji su obećali da će se odmah po izborima sa Hrvatskim savezom slijepih uključiti u operativnu izradu zakona o dodatku na sljepoću.

Nikolić je rekla da su u Hrvatskoj problem registri, pa tako i onaj o osobama s invaliditetom koji je od 2001., kada je u njemu bilo 429.000 osoba, danas narastao na 550.000. Nema definicije što je osoba s invaliditetom, stoga i ne čudi takvo povećanje, rekla je Nikolić dodajući da se lani isplaćivalo 98 različitih naknada za osobe s invaliditetom jer ne postoji funkcionalni jedinstveni centar vještačenja.

Margareta Mađerić iz HDZ-a navela je kako je u programu Domoljubne koalicije veliki dio posvećen rješavanju problema osoba s invaliditetom, te podsjetila da je kao zagrebačka vijećnica pokrenula niz programa i projekata za bolji položaj slijepih i slabovidnih osoba.

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja poručio je da rješavanje problema slijepih i slabovidnih osoba i općenito osoba s invaliditetom mora biti iznadstranačko. Komentirajući iznijete prijedloge, rekao je kako je poruka jasna, da slijepim i slabovidnim osobama treba pomoći, treba ukljanjati birokratske prepreke i finacirati udruge koje skrbe o tim osobama.

Podršku Hrvatskom savezu slijepih dali su i Marko Sladoljev iz liste MOST i Ante Birin iz Hrvatske zore.

Hina

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Objavljeno: 16.10.2015